11 godina vladavine Zuckerberga i Facebooka

Dok se osnovna ideja razrađivala, Facebook je najprije bio namijenjen samo studentima sveučilišta na Harvardu. Tada su s Facebookom bili povezani i drugi osnivači: Eduardo Saverin, Andrew McCollum, Dustin Moskovitz i Chris Hughes.

Novonastala društvena mreža trebala je omogućiti međusobno komuniciranje i razmjenu informacija studenata Harvarda.

Nakon toga, u sve su se trebala uključiti i druga sveučilišta, srednje škole i velike kompanije diljem svijeta… To novo internetsko čudo od samog postanka raste, a najveća se ekspanzija dogodila dvije godine nakon starta kada je Facebook od prosinca 2005. do prosinca 2006. narastao s 5,5 na 12 milijuna korisnika.

Svakom novom porastu broja korisnika prethodilo je uvođenje nekih tehničkih novosti radi boljeg korištenja servisa.

A sve danas izgleda jednostavno: nakon registracije korisnik oblikuje korisnički profil, dodaje druge korisnike kao 'prijatelje', razmjenjuje poruke, status ažurira prema afinitetu, stavlja fotografije, dijeli videa, informira se…

I kada je sve zaživjelo, stvarni profili s pravim imenom i prezimenom i autentične informacije o pojedinim korisnicima – tvrde u Facebooku – razlozi su planetarne popularnosti ove socijalne mreže, servisa…

Korisnik koji se zasiti Facebooka i više ne želi biti član može obrisati svoj profil tako da proslijedi naredbu za to. Profil, kažu, but će obrisan za 14 dana.

Facebook  je u rujnu 2012. prešao brojku od milijardu korisnika, a njegova su posebnost brojne aplikacije za različite namjene, od igrica do kvizova, dražbi, testova, dodavanja omiljene glazbe…

I onda kako to obično biva, 'veliki Fejs' je počeo kupovati pa je od 12. travnja 2012. u njegovu vlasništvu i još jedna društvena mreža koja se temelji na razmjeni fotografija, znameniti Instagram. Prošle su godine, 19. veljače, kupili mobilnu aplikaciju WhatsApp za razmjenu poruka, fotografija i videozapisa putem mobilnog interneta pametnim telefonima za 19 milijardi američkih dolara, a potom je Fejs izdvojio Messenger u zasebnu aplikaciju.

I kada je Mark Zuckerberg htio dalje kupovati, jer je 'naciljao' Snapchat, najbrže rastući servis za razmjenu poruka, skupio je 486 milijuna dolara ulaganja.

Snapchat je prihvaćen zahvaljujući tehnologiji s kojom se poruke same uništavaju kratko nakon slanja. Prigrlili su ga prvo tinejdžeri i mlađa publika, a zatim se počeo širiti i sada imaju više od 100 milijuna korisnika. Unatoč silnoj popularnosti, Snapchat se bio našao u problemima jer praktički nije imao prihoda, ali odbili su Facebookovu ponudu da ih 2013. kupi za više od 3 milijarde dolara. I tako sada preostaje vidjeti kako će se sve to rasplesti. Poruke su postale ključ svih aktivnosti na mobilnom internetu, jer preko njih se jednostavno razmjenjuju fotografije, videozapisi, sve se više upotrebljavaju za igre i kupovinu. Konkurencija se zaoštrava, a najjače internetske kompanije i venture fondovi ulijevaju milijarde na tržište. Facebook je još uvijek na čelu te trke!