Hrvatska na vrhu po učenju stranih jezika, na dnu po posjećivanju kulturnih događaja

Hrvatska je sa 99,9 posto učenika osnovnih škola koji uče strani jezik na petom mjestu u Europskoj uniji. Ispred nje su samo Cipar, Luksemburg, Malta i Austrija sa sto posto.

Iza Hrvatske su Španjolska (99,4%), i Francuska (99,2%), a slijede Italija (98,6%), Rumunjska (98,3%) i Poljska (97,6%).

Za razliku od tih vodećih zemalja među kojima je i Hrvatska, manje od polovice osnovnoškolaca je strane jezike 2015. učilo u Portugalu (35,4%), Belgiji (36,7%), Nizozemskoj (42,9%) i Sloveniji (49,8%).

Hrvatska na četvrtom mjestu po broju učenika koji su učili najmanje dva strana jezika

U nekim zemljama članicama, đaci su učili dva ili više stranih jezika, pri čemu se posebice ističe Luksemburg (83,7%). Slijede Estonija (30,7%) i Grčka (28,9%), a Hrvatska s Islandom sa po 19,7 posto dijeli odlično četvrto mjesto u Europskoj uniji u toj kategoriji.

Na razini cijele Euorpske unije gotovo 19 milijuna učenika osnovnih škola je 2015. učilo barem jedan strani jezik, uključujući i milijun đaka koji su učili dva ili više stranih jezika.

Engleski je jezik učilo daleko najviše učenika : čak 17,5 milijuna (83,5% osnovnoškolske populacije). Na drugom mjestu je francuski (0,8 millijuna ili 4.8%), a slijede njemački (gotovo 0,7 millijuna ili 3,9%), španjolski (0,1 milijuna ili 0,6%), ruski (54.000 ili 0,3%) i talijanski (33 tisuće ili 0,2%).

Engleski jezik se najviše uči u osnovnom školstvu svih zemljama Europske unije, osim u Belgiji i Luksemburgu, objema višejezičnim zemljama.

Drugi najpopularnij strani jezik po učenju u osnovnim školama daje nešto šarolikiju sliku. Njemački je na drugom je mjestu, iza engleskog, u osam zemalja, pri čemu je najviši postotak zabilježen upravo u Hrvatskoj gdje 20,9 posto učenika osnovnih škola uči taj strani jezik. Slijedi Mađarska sa 20,2 posto.

Francuski je na drugom mjestu po popularnsti učenja u sedam zemalja EU, a najviše se uči u Grčkoj (15,8%) i Rumunjskoj (15,2%).

• Samo 19,2 posto Hrvata posjeti neki kulturni događaj

Koliko je na dobrom mjestu po učenju stranih jezika, Hrvatska je na toliko lošem mjestu po zainteresiransti njezinih građana za kulturu. Samo je 19,2 posto građana Hrvatske starijih od 16 godina u 2015. posjetilo neki kulturni lokalitet kao što je povijesna znamenitost, muzej, umjetnička galerija ili arheološko nalazište. To je, zajedno s još nekoliko zemalja jugoistočne Europe, svrstava na samo dno Europske unije.

Manje kulturnih sadržaja posjetili su samo građani Bugarske (14,6), Grčke (16,9) i Rumunjske (18,3). Tek nešto malo bolje od Hrvatske su Italija (26,1%) i Malta (26,4%).

Najviši postoci zabilježeni su na sjeveru Europe. Prednjači Švedska gdje je dvije trećine (67,2) stanovnika starijih od 16 godina posjetilo neki kulturni događaj u 2015, a slijede Danska, Nizozemska i Finska (sve po 61,4).

Iza njih su Luksemburg  (55,6%), Ujedinjeno Kraljevstvo (54,7%), Francuska (53,7%) i Češka (52,1%).

Zbirni podaci za cijelu Europsku uniju pokazuju da je 43,4 posto njezinih građana starijih od 16 godina barem jednom u 2015. posjetilo neki povijesni spomenik, muzej, galeriju ili arehološku iskopinu, što Hrvatsku svrstava daleko ispod prosjeka EU. 

Po dobnim skupinama najviše zainetesiranih za kulturu u EU je onih u dobi između 25-34 godina (48,5%) i još mlađih -.od 16 do 24 (47,5%). [ HINA ]