Jedan čovjek, znanstvenik, matematičar, astronom

Galilea se često smatra osnivačem moderne znanosti. On je zaslužan za mnoga otkrića u astronomiji i fizici, a poznat je i po tome što je izgrađivao teleskope za promatranje neba.

Galileo Galilei…

inače pravog imena Galileo di Vincenzo Bonaiuti de' Galilei rođen je u 16. stoljeću u Pisi. Otac ga je poslao na sveučilište da studira medicinu, ali kako to obično biva, mladi Galileo je bio više zainteresiran za znanost i matematiku.

Do jednog od svojih najvećih otkrića došao je dok je sjedio u katedrali u Pisi. Gledajući njihanje lustera primijeti da duži i kraći zamasi jednako traju. To otkriće postalo je poznato kao zakon njihala. Ovo i njegova druga otkrića učinila su ga toliko poznatim da je Galileo postao profesor na Sveučilištu u Pisi koji je često propitkivao znanstvene činjenice svog doba.

Dugo vremena ljudi su mislili da teži objekti padaju na Zemlju brže od lakših. Bacajući objekte iste veličine, ali različitih težina sa Kosog tornja u Pisi, Galileo je pokazao da to nije istina. Onda je 1609. godine Galileo je izgradio svoj prvi teleskop. Koristio ga je za  promatranje  zvijezda i planeta. Vidio je stvari koje nitko prije njega nije vidio. Galileo je prvi otkrio da mjesečeva površina nije glatka i ravna, kao što se do rada mislilo, već da ima grubu površinu i da je puna kratera.

Već godinu kasnije, Galileo je otkrio četiri mjeseca koji se okreću oko Jupitera, a nazvani su prema njemu: „Galilejevi mjeseci“. Njegova promatranja zvjezdanog neba dokazala su da Zemlja nije centar sunčevog sustava, već sunce. To je otkriće koje prvi iznio Nikola Kopernik šest desetljeća ranije.

Rimska katolička crkva nije uvijek odobravala Galilejeva učenja. Ona je još vjerovala da je Zemlja centar svemira i da se sve okreće oko nje. Zbog toga mu je naređeno da prestane podučavati ideje koje se kose s učenjima Crkve.

Kako se Galilea nije baš dalo ušutkati u njegovu nauku, 1633. doveden pred sud Inkvizicije, koji ga je, pritvor jer je bio star i lošeg zdravlja, osudio na kućni pritvor uz obavezno recitiranje psalama.

Zadnje godine života proveo je u Firenci, gdje je nastavio raditi na svojim teorijama i objavio svoju zadnju knjigu. 1642. g. Galileo je oslijepio i umro. Ipak, vrijeme čini čudesa, pa je 1992. godine Papa Ivan Pavao II. objavio je dokument koji govori da je Crkva napravila grešku u tome što je osudila Galilea.