Smijeh nas čuva od bolesti

O svemu tome smo mnogo puta slušali i čitali. Međutim, posljednjih se godina razvilo posebno područje ­– psihosomatska medicina – koja se bavi isključivo istraživanjem kako raspoloženje utječe na zdravlje.

Razna su istraživanja potvrdila da je utjecaj raspoloženja na naše zdravlje umnogome veći nego što se donedavno mislilo. 

SVAĐA

Skupina američkih znanstvenika ustanovila je da kada se s nekim svađamo, sami sebi podižemo krvni tlak. Tako uzrokovana hipertenzija kasnije se teško liječi i može uzrokovati dugotrajne posljedice. Čak i poslije više tjedana nakon svađe, sjetimo li se te neugodne situacije, tlak nam ponovno raste.

Što se više i češće s nekim svađamo, sve više povećavamo rizik da se razbolimo. Ako smo skloni svađama do te mjere da se svađamo svakoga dana, negativni učinci za zdravlje su dvostruko veći. Zašto? Zato što se tijekom svađe pojačava lučenje cikotina, tvari koje uzrokuju upalne procese u organizmu, artritis, šećernu bolest, srčane bolesti, pa čak i tumore.

PSIHIČKI PRITISAK

Stalan psihički pritisak je iznimno negativan za fizičko zdravlje. Stručnjaci sa Stanforda ustanovili su da ako mozak trpi neprekidan pritisak dolazi do zaprječivanja svih dugoročnih projekata, slabljenja pamćenja i preciznosti, brzog zamaranja i depresije. Posljedice višegodišnjega kroničnog stresa su rast razine glukoze i masnih kiselina u krvi.

Zato osobe koje su stalno pod stresom spadaju u rizičnu skupinu podložnu obolijevanju od šećerne bolesti i raznih srčanih bolesti. Izloženost stresu pridonosi porastu lošega kolesterola.

LJUBOMORA

Ljubomora je negativan osjećaj koji se najgore odražava na naše fizičko zdravlje. Zapravo,  obuhvaća više negativnih emocija odjednom – strah, stres i bijes. Zato se od ljubomore pojačava lučenje adrenalina što uzrokuje nesanicu.

Nije dobro ni prikrivati osjećaje, jer potiskivanjem emocija također raste koncentracija adrenalina, srce ubrzano kuca i povećava se krvni tlak.

PLAČ

Zanimljivo je da se dok plačemo u znatnoj mjeri oslobađamo negativnih emocija. Britanski znanstvenici tvrde da njih doslovce izbacujemo iz organizma kroz suze.

Suzdržavamo li se plakanja, bit ćemo još ranjiviji jer nismo iskoristili način koji nam je omogućila priroda za odstranjivanje štetnih tvari koje utječu na imunološki sustav, moždanu aktivnost, pa čak i probavne organe. Suze su, dakle, višestruko korisne.

ZALJUBLJIVANJE

Kada smo zaljubljeni, u našem organizmu raste razina faktora razvoja neurona (NFG) i to s dužim učincima koji traju čak do godinu dana.

NFG je tvar koja obnavlja stanice mozga, regenerira živčani sustav i poboljšava pamćenje.

SMIJEH

Kada se čovjek glasno smije, dolazi do opuštanja mišića i opada lučenje hormona stresa, pa samim tim i krvni tlak postaje stabilan. Stručnjaci s američkog Sveučilišta Maryland utvrdili su da smijeh smanjuje rizik od srčanog udara, jer smanjuje posljedice stresa koji oštećuje unutarnje stijenke krvnih žila. Odgovarajuća doza smijeha je poput tjelovježbe – sagorijeva kalorije i dovodi do aktiviranja više od 400 mišića.

Dakle, smijeh zaustavlja lučenje kortizola i epinefrina, hormona koji izazivaju stres, snižava razinu kolesterola u krvi, smanjuje količinu loših proteina koji mogu uzrokovati aterosklerozu, regulira krvni tlak i potiče lučenje endorfina, hormona zaslužnog za dobro raspoloženje koji istodobno ublažava bol.

Zato nađite načina da svakoga dana priuštite sebi dovoljnu dozu smijeha. Barem toliko možete učiniti za sebe i svoje zdravlje. [ IZ DRUGIH IZVORA | pixelizam.com ]