Slučajno otkriće iznijelo mnoštvo dokaza o drevnoj kulturi

Taj slučajni nalaz u stjenovitom zakloništu u južnoj Australiji otkrio je ljudsku naseobinu iz razdoblja prije 49 tisuća godina.

Naime, arheolog Giles Hamm pretraživao je područje Flinders Rangesa s urođenikom Cliffordom Coulthardom, kada je u jednom trenutku Clifford zatražio stanku za obavljanje nužde. Idući uzvodno uz korito potoka, urođenik je došao do klisure pronašavši izvor okružen oslikanim stijenama. Tako je obično zaustavljanje zbog obavljanja nužde dovelo do otkrića jednog od najvažnijih nalazišta australske prapovijesti.

Arheolozima je bilo zanimljivo to sklonište sa zacrnjenim stropom jer je paljenje vatre ljudska aktivnost, dakle dokaz o boravku ljudi.

Na nalazištu je ukupno otkopano oko 4300 objekata i 200 ulomaka kosti, a među njima fino izrađena oruđa i dijelovi kostiju dosad najvećeg poznatog tobolčara.

Znanstvenici iz tima arheologa Hamma smatraju da nalazište potječe iz doba otprije 49 tisuća godina.

Prema genetičkom istraživanju koje je u rujnu provelo Sveučilište u Kopenhagenu, australski urođenici (Aboridžini) pripadaju najstarijoj neprekinutoj svjetskoj kulturi jer su potomci prvih ljudi koji su napustili Afriku.

Znanstvenici su dosad međusobno raspravljali o vremenu dolaska prvih Australaca, kako bi se naposljetku usuglasili u tome da se dolazak dogodio prije 50 tisuća godina.

Međutim, Hamm smatra da aboridžinska prisutnost – datirana u razdoblje otprije 49 tisuća godina, kako je zabilježena na tome nalazištu u južnoj Australiji – upućuje na to da su oni dospjeli u sjeverne dijelove Australije puno prije.

„Ako su ljudi doista došli prije 50 tisuća godina, nije im preostalo puno vremena da se odsele daleko na jug“, smatra Hamm, i nastavlja: „Mora da su se naseljavali i puno prije prihvaćenog vremenskog okvira od 50 tisuća godina, moguće prije 55, možda i 60 tisuća godina.“

Na nalazištu su također nađeni dokazi ljudskog međudjelovanja s tzv. mega faunom, odnosno tobolčarom latinskog imena Diprotodon optatum, životinjom visokom dva metra i teškom više od dvije i pol tone.

Znanstvenike je zbunjivalo kako su ljudi djelovali prema tim divovskim životinjama. No, prisutnost kostiju mladih životinja u skloništu u stijenama upućuje na to da su ih lovili, kaže Gavin Prideaux, paleontolog sa Sveučilišta Flinders u južnoj Australiji.

„Te životinje nisu građene da bi se mogle uspeti preko stijena do ljudskog obitavališta. Jedini način da dospiju ondje bio je uz pomoći ljudi“, napominje paleontolog Prideaux. [ IZ STRANIH MEDIJA | news.sky.com ]