Kreativna radionica u knjižnici

Kampanjom se se željelo upozoriti hrvatsku javnost na probleme osoba s teškoćama čitanja i disleksijom - I ja želim čitati!

CILJ KAMPANJE je informirati, educirati te senzibilizirati javnost za probleme osoba s teškoćama čitanja i disleksijom. Procjene su da 5 do 10 posto populacije u Hrvatskoj ima disleksiju. Ako se na vrijeme ne dijagnosticiraju, teškoće čitanja mogu dovesti do odustajanja od učenja i utjecati negativno na ostale vidove života.

Knjižničarka Dejana Bedeković, nastavnica likovne kulture Dijana Pertunaj i voditeljica Malih kreativaca učiteljica Goranka Vuković tim su povodom potkraj rujna osmislile kreativnu radionicu IZRADE RAZVOJNE „TIHE” KNJIGE koja će našoj djeci 1. i 2. razreda pripomoći u učenju čitanja.

Najprije su nabavile materijal, zatim napravile predložak stranica za izradu naše razvojne tihe knjige i uz pomoć ravnatelja Nikole Margetića pribavile radni materijal za radionicu koju smo održale u školskoj knjižnici (utorak, 8.studenoga 2016.) u povodu MJESECA HRVATSKE KNJIGE.

Na radionicu u knjižnici došlo je deset učenika – Dorotea Ileković, Dorotea Fleković, Tin Đuranec, Petra Viščević, Antonia Trnka, Viktorija Oslovar, Bernard Ćurčić, Jan Vusić, Tena Čačija i Ida Hlebec, sudionika izvannastavne skupine Mali kreativci, šest učitelja – Jadranka Blažević, Goranka Vuković, Dijana Pertunaj, Ivana Đurkija, Filip Marohnić, Anita Kapelac, dvije stručne suradnice – Dejana Bedeković i Jadranka Solar-Šorgić te jedna mama. Učenici su uz pomoć odraslih pravili stranice razvojne tihe knjige prema danom predlošku.

Uz priču, zabavu i okrjepu iz školske kuhinje, nastala je identična knjiga prema predlošku koju su osmislile knjižničarka, nastavnica likovne kulture i učiteljica Malih kreativaca.

Izradom razvojne tihe knjige željeli smo skrenuti djeci, učiteljima, zaposlenicima škole i široj javnost pozornost na probleme s kojima se susreću osobe s teškoćama u čitanju i željeli smo djeci prvog i drugog razreda napraviti neobičnu knjigu koja će im pripomoći u učenju čitanja.

ZA PREDLOŽAK SMO UZELI PRIČU O DJEVOJČICI ANI koja na putu od kuće do škole doživljava razne dogodovštine. Priču je osmislila knjižničarka Dejana, ali potiče svakog učenika da osmisli svoju priču o djevojčici prema izrađenim knjigama koje se od idućeg tjedna mogu vidjeti u izložbenom prostoru galerije škole, gdje će stajati izložba o toleranciji prema drugačijima, a pogotovo prema osobama s teškoćama u čitanju.

Osim izložbe, u planu nam je idućih tjedana radionica za roditelje učenika s teškoćama u čitanju te predavanje za nastavnike koje će održati profesori Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, Hrvatskog logopedskog društva i Hrvatske udruge za disleksiju, u suradnji sa školskom knjižničarkom.

.............................

Školski knjižničari su u drukčijoj i odgovornijoj poziciji nego knjižničari drugih knjižnica. Oni imaju obvezu provoditi Pravilnik o odgoju i obrazovanju djece s teškoćama. Pravilnik propisuje kategorije učenika s teškoćama. Osnovno je znati da učenik u redovitom odjeljenju, bez obzira na vrstu teškoće, može pohađati redovitu nastavu samo po prilagođenom ili po individualiziranom programu (treći je posebni program koji se ne pohađa redovito).

Individualizirani je redoviti program uz individualizirane postupke, a prilagođeni je redoviti program uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke.

Ako je učenik na individualiziranom programu, znači da nema prilagodbe sadržaja i taj je učenik dužan pročitati istu knjigu kao i svi ostali. Međutim, način čitanja je individualiziran u skladu s teškoćama, od krupnog fonta, puno slika, zvučne knjige, glasnog čitanja roditelja do čitanja naglas u grupi podrške itd.

Ako je na prilagođenom programu, način obrade i čitanja opet će ovisiti o učeniku i njegovim teškoćama. Ponekad su to smanjivanje količine, dječja verzija, odlomak, pripovijetka istog pisca, ali lakša, ponekad i potpuno drugo djelo koje će ispuniti cilj i svrhu... Jer, učitelj može preuzeti djelo s popisa iz višega ili nižega razreda ako smatra da bolje odgovara spoznajno-osjećajnim mogućnostima učenika u određenom razredu pa je sasvim opravdano posegnuti za djelom iz prethodnih godina za koje se procijeni da bi tom učeniku bilo prikladno. Tu je sloboda učitelja velika, u smislu postizanja cilja čitanjem određenog djela. Nekad je cilj sadržaj djela, a nekad sasvim nešto drugo. Procjene i prijedlozi knjižničara neprocjenjivi su i knjižničar je velika pomoć defektologu, posebno u prijelazu iz nižih u više razrede jer je jedini koji poznaje cijelu „vertikalu“ čitanja u OŠ.

Djeca s teškoćama su naši korisnici, važni korisnici, ne samo kao učenici, nego i kao čitatelji. [Claudia Tarle]

.............................

Razvojna tiha knjiga namijenjena je razvoju senzornih, ručnih, grafomotoričkih, podražajnih i kognitivnih sposobnosti djeteta. Potiče razvoj koncentracije. Ne postoji univerzalna tiha knjiga. Ona prati rast i razvoj djeteta. To znači da za svaku dob postoji tiha knjiga. Pogodna je i za inkluzivno okruženje.

Razvojna tiha knjiga pomaže djetetu time što:

• potiče razvoj fine motorike
• pobuđuje znatiželju kod djece
• olakšava učenje slova i brojki
• omogućuje istraživanje putem dodira
• potiče razvoj glasovne osviještenosti
• potiče učenje uloge simbola
• omogućuje učenje kroz kinestetičke osjete.

Linkovi o drugim razvojnim tihim knjiga su sljedeći:

• https://suzanamiljkovic.wordpress.com/2016/07/27/tiha-knjiga-aktivna-razvojna-knjiga/
• https://www.youtube.com/watch?v=SRrBL-Ss2xs&feature=youtu.be
• https://www.youtube.com/watch?v=_uZNifoYsa4&feature=youtu.be
• https://www.youtube.com/watch?v=tEZsZ7Tj9as&feature=youtu.be

.............

Dejana BEDEKOVIĆ, školska knjižničarka