Ugradnjom CO2 u vulkanske stijene

Znanstvenici sa Sveučilišta Columbia u New Yorku, Sveučilišta u Islandu te Sveučilišta u Touluseu, u suradnji s društvom Reykyavik energija, proveli su istraživanje na mineralizaciji ugljika kao novom načinu uklanjanja viška ugljikovog dioksida (CO₂)iz atmosfere. Jedan od načina kojima se uklanja CO₂ je „hvatanje i spremanje" ugljika kada se iz atmosfere fizički uklanja CO₂ i pohranjuje u podzemlje. Geoinženjeri već dulje vrijeme istražuju iskorištavanje napuštenih rezervoara nafte ili plina, no kod njih postoji mogućnost curenja.

MOGUĆE JE DUGOROČNO UKLONITI CO₂ IZ ATMOSFERE U SAMO DVIJE GODINE

U radu objavljenom u časopisu Science dokazali su da je moguće dugoročno i brzo ukloniti CO₂ tako da ga se ugradi u podnožja vulkana. CO₂ reagira s okolnim stijenama stvarajući minerale koji ne utječu na okoliš. Do sada se smatralo da je za taj proces potrebno nekoliko stotina ili čak tisuća godina, no znanstveni tim pod vodstvom dr. Jürga Mattera, docenta sa Sveučilišta u Southamptonu, dokazao je da se CO₂ mineralizacijom može uspješno ukloniti u samo dvije godine.

Taj su staklenički plin ubacivali u duboke bunare na lokaciji na Islandu. Island je vulkanskog podrijetla pa se 90 posto tla sastoji od bazalta, stijene bogate elementima poput kalcija, magnezija i željeza, potrebnih za mineralizaciju ugljika. CO₂ seotopi u vodi, a zatim ubacuje u bazen gdje su na otprilike 400 do 800 metara dubine stijene u koje se pohranjuje. Dobivena otopina potom reagira s okolnim bazaltnim stijenama oblikujući karbonatne minerale.

POHRANJIVANJE U STIJENAMA NE ŠTETI OKOLIŠU

„Takvi minerali ne mogu procuriti u tlo, stoga naša metoda rezultira stvaranjem dugotrajnog spremišta za CO₂ koje ne šteti okolišu", navodi Matter. Također, dobra je vijest da je bazalt jedna od najraširenijih stijena, zbog čega ima najveći kapacitet pohrane CO₂ na svijetu. Na lokaciji na Islandu znanstvenici su pratili osam bunara i testirali kemijsku kompoziciju vode u njima. Pokazalo se da je koncentracija CO₂ u vodama bunara koje su pratili bila smanjena, što je dokaz mineralizacije. Takva pohrana CO₂ u obliku ugljikovih minerala uvjerljivo povećava sigurnost spremišta, što bi moglo poboljšati stav javnosti prema istraženoj metodi smanjivanja koncentracija CO₂ u atmosferi.

Ukupni obujam istraživanja je zapravo vrlo malen, pa je idući korak šira upotreba te metode. U Reykjaviku je već u geotermalnoj elektrani Hellisheidi započelo skladištenje CO₂ te se oko 5000 tona CO₂ godišnje hvata i pohranjuje u bazaltnim spremnicima.

Ovo je istraživanje dio CarbFix projekta koji su financirali Europska komisija i Odjel za energetiku u SAD-u kako bi se razvijale metode pohranjivanja antropogenog CO₂ u bazaltnim stijenama putem terenskih, laboratorijskih i modelnih istraživanja. [ IZ STRANIH IZVORA |  Esciencenews.com | biologija.com.hr ]