Optički satovi

Ti su strojevi posljednjih gotovo pola stoljeća bili naši standardni mjerači vremena, a radili su mjereći atomske oscilacije.

No, izgleda da se nadmoći atomskih satova približava svršetak. Naime, njemački su istraživači objavili novi način uporabe optičkih satova za pokazivanje vremena s dosad neusporedivom točnošću. Njihovi su nalazi objavljeni u američkom časopisu Optica, glasilu tamošnjeg udruženja za optiku.

Svi satovi funkcioniraju odbrojavanjem stalno ponavljajućih zbivanja s poznatom učestalošću. Za stare je satove to bilo njihanje klatna, dok su za mikrovalne atomske satove – koji trenutačno čine globalnu mrežu mjerenja vremena na koju se oslanjaju GPS navigacija, komunikacijski sustavi, električne i financijske mreže – oscilacije atoma cezija. Taj atom prirodno „poskakuje“ u frekvenciji unutar mikrovalnog područja elektromagnetskog spektra. Jedna sekunda, kako je određeno u Međunarodnom sustavu mjernih jedinica, vrijeme je proteklo tijekom 9 191 631 770 ciklusa mikrovalnog signala proizvedenog „poskakivanjem“ cezija.

Optički satovi funkcioniraju slično kao i mikrovalni atomski, ali, za razliku od njih, mjere atome ili ione koji osciliraju na frekvencijama 100 tisuća puta višima od cezija, i to u vidljivom dijelu elektromagnetskog spektra – otuda im naziv „optički“. Upravo su te brže vibracije razlog zašto su optički satovi puno precizniji od atomskih, jer potiču satove „kucati“ brže.

Zanimljivo je da bi uključivanje optičkih satova u našu infrastrukturu zahtijevalo doslovce ponovno određivanje sekunde. Njemački su znanstvenici sposobni usporediti svoj optički sat i njegovu frekvenciju s trenutačnim određenjem sekunde i otključati stroj za mjerenje vremena s najmanjom mjernom nesigurnosti od svih satova. Kada bi neprekidno radio 14 milijardi godina, dakle tijekom cijelog razdoblja od početka nastanka našeg svemira, taj bi sat „otkucao“ samo 100 sekundi više ili manje. Tolika je njegova točnost! [ Izvor: opsci.com ]