Češnjak − hrana, začin i lijek

S jedne strane ističe se njegovo povoljno djelovanje na ljudsko zdravlje, a s druge oštar, neugodan miris koji je najčešći razlog odbijanja konzumiranja češnjaka. Taj se srodnik luka, vlasca i poriluka od pamtivijeka koristi kao hrana, začin i lijek.

Češnjak se sadi i konzumira više od 5000 godina, što ga čini najstarijim korištenim biljnim začinom. Domovina češnjaka je srednja Azija, a nakon što je osvojio Egipat (Tutankamon je naredio da se njegova grobnica obloži češnjakom kad bude u nju polagan jer su stari Egipćani vjerovali u njegova sveta svojstva) dopremljen je u Europu. Ljudi su ga uzgajali u Grčkoj, Italiji i Indiji, gdje se nisu bojali njegovog intezivnog mirisa. Godine 1548. uvezen je i u Veliku Britaniju s područja Sredozemlja, gdje je rastao u izobilju. Tijekom povijesti ogrlice od češnjaka služile su za tjeranje demona, vukodlaka i vampira jer se vjerovalo da češnjak ima mistična svojstva.

Mnoge svjetske kuhinje – poput kineske, korejske, francuske, njemačke, ruske, turske, grčke, talijanske i španjolske – u svojim jelima koriste začinsku snagu češnjaka. Češnjak je višegodišnja lukovica dostupna cijele godine, ali mu je ljeti vrhunac sezone kada mu je koncentracija hranjivih i ljekovitih tvari najveća, okus najbolji, a cijena najniža. U svijetu se uzgaja više od tri stotine vrsta češnjaka, a najveći je svjetski proizvođač češnjaka Kina.

Iscjeljujuća svojstva češnjaka opisana su oko 1550. godine prije Krista u čuvenom, 20 metara dugačkom Ebersovom papirusu koji nam je pružio uvid u staroegipatsku medicinu. U drevnom Egiptu zabilježen je i prvi štrajk u povijesti, a uzrok mu je bio izbacivanje češnjaka iz hrane za robove.

Dio Ebersova papirusa

..............

Od drevnog Egipta pa do kraja 19. stoljeća češnjak je bio najčešće upotrebljavana ljekovita biljka na svijetu. I danas je popularan tradicionalni lijek za mnoge bolesti, a dodatci prehrani na bazi češnjaka među najprodavanijim su biljnim dodatcima u zapadnom svijetu.

Tisuće znanstvenih istraživanja pokazale su da češnjak pozitivno utječe na zdravlje. Redovito konzumiranje češnjaka snižava krvni tlak, trigliceride i LDL kolesterol u krvi, a povisuje razinu HDL kolesterola. Povoljno djeluje na srce i krvne žile, sprječava aterosklerozu, moždani udar i povećanje tjelesne mase, normalizira nedovoljne funkcije jetre i žuči, pomaže izlječenju različitih upala, tuberkuloze, tifusa, kolere te bronhitisa i svih bolesti dišnih organa, nadutosti, gljivice Candide, crijevnih parazita, prehlade, bolova u uhu, prištića, bolesti očiju pa čak i duševnih bolesti kao i nekih vrsta karcinoma.

Razlog blagotvornog djelovanja češnjaka na zdravlje je u njegovu sastavu. Osim hranjivim tvarima, češnjak obiluje vitaminom C i vitaminima iz skupine B te mineralima (mangan, fosfor, kalcij, željezo, cink, magnezij i selenij). Zasluge za ljekovito djelovanje češnjaka su prije svega u eteričnom ulju alicinu, koje sadrži sumpor i djeluje antibakterijski i antivirusno. Zajedno s vitaminom C pomaže pri ubijanju štetnih mikroba. Za vrijeme Prvog i Drugog svjetskog rata češnjak se upotrebljavao kao antispetik u sprječavanju gangrena. Budući da je alicin "kriv" za snažan miris češnjaka (oslobađa se drobljenjem ili sjeckanjem), taj se svojstveni miris treba cijeniti kao odraz njegovih ljekovitih svojstava.

Mnogima će se svidjeti i odlika češnjaka da smanjuje čovjekovu potrebu za hranom. On smanjuje osjećaj gladi i produljuje osjećaj sitosti. Ima sposobnost povećanja kvalitete hrane s kojom se kombinira pa ona tako postaje korisnija. Međutim, njegov okus i hranjivost smanjuju se termičkom obradom, zato ga treba što kraće izlagati toplini (5 do 15 minuta). Isto tako, prije korištenja režnjeve češnjaka nasjeckajte ili pritisnite i ostavite stajati desetak minuta kako biste povećali stabilnost njegovih sumporovih spojeva. Puno je razloga zbog kojih biste morali uvesti, ali i zadržati češnjak u svojoj prehrani. Češnjak je hrana, začin i lijek, i neka zato bude stalan sastojak vaših jela.

LITERATURA:

Mateljan, G.: Najzdravije namirnice svijeta, Planetopija, Zagreb, 2008. | Willfort, R.: Ljekovito bilje i njegova upotreba, Erudit, Zagreb, 2002. | Grlić, Lj.: Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, ITRO August Cesarec, Zagreb, 1985.| Stanway, P.: Čudotvorne namirnice − češnjak, Planetopija, Zagreb, 2013. | Kolovrat, M.: Čudesni svijet magije − Česnjak, Tehnologija, Vol. VIII (2006) svibanj – lipanj br. 3 |

..........................

Piše: Karla VUKŠIĆ