Znanstvenik koji je „vidio” atome, ali nije razlikovao boje

Engleski kemičar, fizičar i meteorolog John DALTON (1766. – 1844.) otac je suvremene atomske teorije. Bio je sin siromašnog tkalca, no zahvaljujući nadarenosti i radišnosti ubrzo pobuđuje pozornost svojeg učitelja. On upoznaje Daltona s meteorologom Elihuom Robinsonom, čovjekom koji će mu postati zaštitnikom i prijateljem tijekom cijela života. Pod njegovim se utjecajem počinje baviti meteorologijom, a tom će se znanošću kao i kemijom baviti do kraja života.

U školi je bio marljiv i uporan učenik – kada je zbog smrti učitelja škola zatvorena, Dalton je sa samo 12 godina otvorio svoju školu u napuštenom sjeniku. Potrebu za poučavanjem imao je cijeli život – od 1781. pomagao je u nastavi, a od 1785. vodio je nastavu u Kendalu, u koji se preselio s bratom i sestrom. Dalton i njegov brat imali su isti problem: bili su slijepi za boje. Dalton je napisao prvi znanstveni članak o toj bolesti koja je poslije po njemu nazvana – daltonizam.

U povijesti kemije John Dalton ostao je zapamćen po svojoj atomskoj teoriji iznesenoj u knjizi pod naslovom Novi sustav kemijske filozofije koju je objavio 1808. U toj je knjizi iznio ove tvrdnje:

■  tvari se sastoje od nevidljivih i nedjeljivih atoma

■ svi atomi jednog elementa imaju istu stalnu težinu – bez obzira na to u kojim uvjetima bili i s kojim se elementima spojili

■ težina čestice spoja jednaka je zbroju težina atoma od kojih je sastavljena.

Naslovnica Novog sustava kemijske filozofije (lijevo). Daltonov portret (autor: Charles Turner, desno).

.................

U istoj je knjizi objavio i tablicu dotad poznatih elemenata te opisao mogućnosti spajanja atoma koje pružaju navedene tvrdnje. John Dalton uspoređivao je mase ostalih atoma s masom atoma vodika. Iako je ispravno zaključio da se raznovrsni atomi razlikuju u masi, pogrješno je pretpostavio da su mase svih atoma iste vrste jednake. Otkriće izotopa (atoma istog kemijskog elementa s različitim brojem neutrona u jezgri) uslijedit će sto godina kasnije.

Daltonovi simboli nekih kemijskih elemenata i njihove relativne atomske težine

.................

Otkrivene pravilnosti Dalton je prikazivao simbolima i prvim kemijskim formulama. Primjerice, atom kisika prikazao je kružićem, vodika kružićem s točkicom u sredini, za ugljik je upotrijebio puni kružić, a za dušik kružić s poprječnom crticom. Molekule je prikazivao skupovima kružića.

Prvi je predložio simbole za atome i molekule pa nikako nije mogao prihvatiti simbole koje je poslije predložio Berzelius (a kojima se i mi danas služimo). „Berzeliusovi su simboli užasni”, pisao je. „Učenik bi prije naučio hebrejski nego se na njih navikao.” (Ilustracija: Maja Raos)

.................

Od povijesnog značenja bilo je i Daltonovo istraživanje „upaljivih plinova”: vodika, ugljikova monoksida, etena, metana itd. O Daltonovu uzimanju uzoraka metana iz močvare svjedoči i freska u gradskoj vijećnici Manchestera. Eksplozijom smjese metana s kisikom Dalton je odredio omjer ugljikova dioksida i vode, a iz njega i omjer ugljika prema vodiku u metanu. Isto je načinio i za eten i dietil-eter.

Djeca znatiželjno promatraju Daltonovo prikupljanje plina u močvari (autor: Ford Maddox Brown)

.................

Datonove bilješke, dnevnike i predavanja čuvalo je Literarno i filozofsko društvo u Manchesteru. Nažalost, gotovo su svi materijali uništeni u njemačkom bombardiranju grada 1940. godine, u vrijeme Drugoga svjetskog rata.

..........................

Piše: Goran BUKAN

..........................

LITERATURA:  Grdenić, D.: Povijest kemije, Školska knjiga i Novi liber, Zagreb, 2001. | Raos, N.: Kemijski leksikon u stripu, Školska knjiga, Zagreb, 2010.