Koja je najopasnija droga na svijetu?

Koja je najopasnija droga na svijetu? Ovo pitanje zvuči relativno jednostavno. Vjerojatno ćete odmah pomisliti da je to najvjerojatnije ona droga koja će vas odmah ubiti. Međutim, da bismo odgovorili na ovo pitanje, u obzir moramo uzeti mnogobrojne čimbenike − od utjecaja droge na pojedinca pa do njezina utjecaja na društvo kao cjelinu. 

• Što podrazumijevamo pod pojmom „opasna” droga?

David Nutt je profesor neuropsihofarmakologije na londonskom Imperial Collegeu i jedan je od vodećih svjetskih stručnjaka za droge – njihovu zlouporabu, utjecaj na ljudski mozak te član međunarodne mreže organizacija koje se bave problematikom proizvodnje i općenito zlouporabe droga.

U 2010. sudjelovao je u objavljivanju kontroverznog znanstvenog članka, kojim je predočena analiza štetnog utjecaja legalnih i ilegalnih droga dostupnih u Ujedinjenom Kraljevstvu. Odabrano je 16 parametara štetnosti razvrstanih na temelju raznih utjecaja specifične droge na pojedinca.

Primjerice, izravan učinak droge na pojedinca može biti smrt prouzročena predoziranjem, dok posredni učinak može biti infekcija virusom HIV-a uslijed korištenja kontaminiranih injekcija. U razmatranje je uzet i utjecaj droga na druge ljude, ali i na društvo kao cjelinu.

Parametri su uključivali i vjerojatnost smrtnosti, razvijanja ovisnosti, smanjivanja mentalnih funkcija, gubitak materijalnih stvari (poput doma ili posla), fizičke ozljede i kriminalne aktivnosti. U razmatranja su uzete i ekonomska šteta za državu, ali i međunarodna šteta u smislu političkih i društvenih destabilizacija. „Rangiranje 20 različitih droga u odnosu na 16 odabranih parametara štetnosti − to je bila najbolja metoda koju smo imali”, rekao je profesor Nutt za mrežnu stranicu IFL Science. Štetni učinci droga na kraju su podijeljeni u dvije velike kategorije: štetnost za korisnika droge te štetnost za ostale (obitelj, zajednica i država).

•  Odnos ekonomske i osobne štete

Autori članka morali su odvagnuti i važnost pojedinih parametara štetnosti. Neki su štetni utjecaji droga, iako subjektivno, ocijenjeni važnijima od ostalih. „Tu su bile važne dvije stvari”, rekao je profesor Nutt. „Većina se stručnjaka složila oko 16 odabranih parametara. Nametnulo se pitanje koliko je svaki od njih važan i tu je započeo proces odmjeravanja. Rezultat može jako varirati od mišljenja jedne do mišljenja druge istraživačke skupine."

Istraživačka skupina Europske unije (2015.) u svojemu je istraživanju prednost dala drugim parametrima štetnosti. Dok su britanski istraživači prioritet dali ekonomskoj šteti, europski su istraživači štetu koji trpi pojedinac smatrali puno važnijom.

Mnogi ljudi vjeruju da su ilegalne droge poput heroina puno opasnije od legalnih

...................

• Svakih deset sekundi

Kad se sve navedeno uzme u obzir – koje su droge najopasnije? Ispostavilo se da je alkohol najopasnija droga jer zbog nje najviše trpe obitelj i zajednica u kojoj alkoholičar živi, a i država zbog troška njegova liječenja. Sljedeći su na listi heroin i crack, primarno zbog štetnog utjecaja na ovisnika, iako ni utjecaj na društvo nije zanemariv. Kanabis je zauzeo osmo mjesto na ljestvici, dok su ecstasy i LSD ispali najmanje štetni. Nikotin iz duhana zauzeo je šesto mjesto, odmah iza kokaina.

Nikotin je nakon kokaina najštetnija droga

...................

Iako je istraživačka skupina Europske unije koristila drugačije odmjerene parametre štetnosti, rezultati obiju istraživačkih skupina ispali su gotovo identični. Samo su dvije droge, metamfetamin i ecstasy, završile na drugačijim pozicijama na ljestvici najopasnijih droga.

Rezultati istraživanja iz 2010. godine. Alkohol je najopasnija droga prema istraživanju D. Nutta i suradnika. Plava polja označuju štetni utjecaj za ovisnike, a crvena štetni utjecaj droge na sve ostale (obitelj, zajednicu i državu).

...................

Da je alkohol najopasnija droga, potvrdio je i voditelj istraživačke skupine Europske unije dr. Jan van Amsterdam s Akademskog medicinskog centra Sveučilišta u Amterdamu: „Ponovili smo istraživanje britanskih kolega na europskoj razini i došli do zaključka da se naši stručnjaci slažu u svojim zaključcima".

Bez obzira na različite pristupe, obje su istraživačke skupine zaključile da je alkohol najopasnija droga s kojom se susrećemo. Utječe izravno na mnogobrojne bolesti, od kardiovaskularnih do neuroloških poremećaja te uništavanja jetara. Posredno uzrokuje mnogobrojne prometne nesreće, povećava promiskuitetno ponašanje koje može dovesti do prijenosa mnogobrojnih spolnih bolesti. Alkoholičari su često agresivni i nasilni prema obitelji, zanemaruju prijatelje, neodgovorni su i nemarni na poslu pa često ostaju bez izvora prihoda. Liječenje u terapijskim zajednicama i psihijatrijskim ustanovama može trajati godinama. U terapiju je poželjno uključiti i članove obitelji jer se alkoholičar bez čvrste podrške lako vraća starim navikama. Zbog alkohola najviše trpi obitelj alkoholičara, društvo te država jer je njegovo liječenje dugotrajno i skupo.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje da konzumacija i zlouporaba alkohola godišnje uzrokuje više od tri milijuna smrtnih slučajeva, što je godišnja smrtnost od 5,9 posto. To znači da svakih 10 sekundi jedna osoba umre zbog posljedica konzumacije alkohola!

U svijetu svakih 10 sekundi jedna osoba umre zbog posljedica konzumacije alkohola

...................

Sve je stvar perspektive

Sve su droge opasne, a koja je najopasnija, stvar je perspektive i parametara odabranih za procjenu njihove štetnosti. Mnogi ljudi vjeruju da su ilegalne droge puno opasnije od legalnih. „Legalni” status neke droge je ponekad proizvoljan i odavno definiran u zakučastoj povijesti zapadnjačke civilizacije.

Heroin je, primjerice, u Ujedinjenom Kraljevstvu bio korišten za liječenje ovisnika o heroinu kojima su davane male doze kako bi ih se „skinulo” s droge. Profesor Nutt ističe: „U 1971. godini bilo je 1000 registriranih ovisnika. Potom je Vlada odlučila postrožiti pravila. Do 1990. broj se ovisnika o heroinu povećao na 200.000. Politika o drogama često se namjerno koristi kao političko oruđe.” Posjedovanje kanabisa (marihuane) u mnogim je državama SAD-a kriminalno djelo, iako postoje mnogobrojni dokazi da nije ni blizu toliko opasan i štetan kao alkohol. Kad bi ga se legaliziralo, američka bi vlada zaradila milijarde dolara na porezima jer bi se tako trgovina marihuanom izmaknula iz ruku kriminalnih organizacija koje zarađuju na tome. Kanabis je puno štetniji kao ilegalna, nego kao legalna droga.

Znanstvena istraživanja pokazuju da nisu sve droge jednake te da je najdostupnija droga, tj. alkohol, ujedno i najopasnija prema svim kriterijima. Ovisnosti moraju biti tretirane kao zdravstveni, a ne politički problemi. Dok se alkoholizam tretira kao zdravstveni problem, to nije slučaj s ovisnošću o heroinu, koja se tretira kao kazneno djelo jer je riječ o zlouporabi ilegalne tvari.

Sve su droge opasne, a koja je najopasnija stvar je perspektive i parametara odabranih za procjenu njihove štetnosti. [ Izvor: iflscience.com ] 

Preveo i prilagodio: Goran BUKAN