Mali veliki ljudi

... roditelji spremni prihvatiti njihove promjene raspoloženja i osjetljivost.

Postaju promišljeniji; mogu promisliti svoje osjećaje i ponašanje prije djelovanja i manje umarati sami sebe.

Ponekad iznenađuju neobičnim ili novim ponašanjem – nervoza, ljutnja, pretjerana osjetljivost.

10 ZANIMLJIVIH OSOBINA SEDMOGODIŠNJAKA:

................................................................................
1. Obrambeni stav

Mnogi sedmogodišnjaci misle da su se njihovi vršnjaci, braća i sestre, roditelji ili učitelji okomili na njih. Te priče uzimajte s rezervom. Namršteni pogled sedmogodišnjaka je normalan dio razvoja.

2. Brinu se

Sedmogodišnjaci brinu. Mogu brinuti kako će nešto biti „preteško“ ili „previše“ za njih. Mogu brinuti da će nešto propustiti ili neće stići.

Sedmogodišnjaci mogu danima pričati o svojim malim ozljedama, modricama ili ogrebotinama. Često imaju osjećaj da imaju „peh“. Važno je da roditelji razumiju normalnu fazu osjetljivosti melankolije sedmogodišnjaka.

3. Neustrašivost

Mnogi sedmogodišnjaci su svladali strahove poput npr. odlazaka stomatologu ili vožnje bicikla bez pomoćnih kotača, svladavaju strah od mraka...

Drugim riječima, nezavisniji su u svladavanju „strašnih“ situacija.

4. Isključivost

Sedmogodišnjaci upotrebljavaju snažne riječi kad komuniciraju sa ostalima. Npr., sedmogodišnja djevojčica bi mogla reći: „Mama se više uopće ne igra sa mnom!“ ili „Moja seka uvijek sjedi pored tate!“ Kako se njihovi svjetovi šire, oni važu svoj odnos s okolinom.

5. Tmurni izrazi

Obzirom da mnogi sedmogodišnjaci iskuse trenutke melankolije, možete ih vidjeti namrštena lica. Znaju brzo zasuziti i onda pokušavaju suzdržati suze, zbog srama. Izražavaju širok spektar emocija, često zbog ne ispunjavanja njihovih velikih očekivanja. Lako se razočaraju i uče da stvari koje se isplaniraju, ponekad ne ostvare.

6. Učenici

Dosta sedmogodišnjaka voli učiti. Neki počinju čitati, a neki već znaju.

Sedmogodšnjaci pažljivo slušaju druge i uživaju u razgovorima s odraslima.

7. Mislioci

U ovoj dobi djeca proživljavaju svoje misli. Povlače se kako bi razmišljali, promatrali i reflektirali se na nove stvari koje otkrivaju. Npr., sedmogodišnjak može početi promatrati kako ga svijet definira i razmišljati poklapaju li se te definicije s time što on želi postati.

8. Sagledavaju perspektive

Mnoga djeca u ovoj dobi počinju slušati što ostali pričaju i stavljaju se u njihovu poziciju.

Sada mogu sagledati tuđu perspektivu i početi razumijevati kako uvijek postoje dvije strane priče.

9. Teškoće sa prijelazima

Većina sedmogodišnjaka uživa gledajući završen zadatak. Zbog toga im je teško prebaciti se na nešto drugo, pogotovo ako ste zatražili da stanu prije nego su gotovi. Treba im pomoći pri učenju postavljanja prioriteta i prijelaza s jedne aktivnosti na drugu. Neka djeca se bore s perfekcionizmom jer žele sve učiniti baš kako treba.

10. Privatnost

Nekim sedmogodišnjacima je neugodno kad ih vidite bez odjeće ili djelomično obučene. Privatnost postaje jaka potreba. Npr., sedmogodišnjak može vikati ako mu dvogodišnja sestra upadne u kupaonicu dok se tušira. Dio djetetovog odvajanja i razvoja prema samostalnosti je u tome da dijete nauči štititi intimu svojeg tijela. Pravo na privatnost je zdrav i važan dio razvoja.

Uglavnom, sedmogodišnjaci žele istražiti i doznati više o sebi u svijetu u kojem žive. Iako se mnoga sedmogodišnja djeca čine manje vedra i sretna nego što su bila kao šestogodišnjaci, s vremenom postaju opušteniji. Dobro je da roditelji razmišljaju unaprijed i zapamte da je ovo samo još jedna faza u razvoju njihovog djeteta.

 RAZVOJNI OBRASCI SEDMOGODIŠNJAKA

.......................................................................

TJELESNI RAZVOJ:

• svi osjetilni organi su potpuno razvijeni
• uspostavljena je kontrola fizioloških potreba
• dobro je razvijeno mišićno tkivo
• u tijeku je izmjena mliječnih zuba
• kratkovidan je – kad radi, glava mu je vrlo blizu stola
• hvata olovku zahvatom pincete na samom vrhu
• pismeni rad mu postaje uredan
• ponekad je napet
• voli male zatvorene prostore
• mnoge ga stvari vrijeđaju, bilo stvarne, bilo izmišljene.

SOCIJALNI RAZVOJ:

• povučen je, okrenut prema sebi
• ponekad je loše volje, depresivan, ponekad se duri, ponekad je bojažljiv
• osjeća se kao „da ga nitko ne voli“
• promjenjivih je osjećaja
• treba mu sigurnost i jasna organizacija
• očekuje pomoć od učitelja i roditelja
• ne voli griješiti i ne voli ništa što predstavlja rizik pogreške
• osjetljiv je prema tuđim osjećajima
• može biti savjestan i ozbiljan
• počinje paziti na red na stolu i u sobi
• treba mu neprestani poticaj
• iskazuje izrazite simpatije i antipatije.

RAZVOJ GOVORA:

• govor je korektan i jasan
• izražava se precizno
• može opisati događaj iz prošlog iskustva
• u govoru ispravno upotrebljava buduće i prošlo vrijeme
• zna dobro slušati
• voli razgovor udvoje
• naglo širi rječnik
• zainteresiran je za značenje riječi
• voli slati poruke i služiti se šiframa
• primjećuje rimu u pjesmama
• raspoznaje glasove od kojih se sastoji kraća riječ
• može pamtiti pjesmice ili dijelove nekog teksta koji ga zanima.

SPOZNAJNI RAZVOJ:

• voli ponavljati naučeno gradivo
• voli završiti sve što radi
• voli raditi polako – često voli biti sam dok radi
• može spontano razvrstavati
• voli da mu se čita
• pokazuje razvoj sposobnosti razmišljanja
• neprestano briše jer želi postići savršeni uradak
• voli ponavljati zadatke
• uživa u stolnim i manipulativnim igrama
• voli otkrivati kako funkcioniraju predmeti, zbog toga voli rastavljati predmete.

POTREBA ZA KRETANJEM

Potrebno je svakodnevno kretanje. Bilo bi idealno da se sedmogodišnjaci svakodnevno jedan sat bave nekom sportskom aktivnošću. U tom razdoblju idealni naziv za te aktivnosti je „sat za kretanje“ jer se dijete još uvijek uči određenim spretnostima. Neka djeca u osnovnu školu ne dođu sa osnovnim spretnostima kao što su hodanje, trčanje, bacanje, skakanje, puzanje, hodanje na sve četiri, ciljanje... to znači da su se u predškolskom razdoblju premalo kretali, odnosno nisu imali mogućnosti biti aktivni pod stručnim vodstvom. Aktivnost kretanja je jako važan vanjski čimbenik djetetovog razvoja na svim razvojnim područjima (tjelesnom, motoričkom, kognitivnom, emocionalnom i socijalnom). Ako se djeca premalo kreću, imaju veći rizik oboljenja od raznoraznih bolesti. Redovna aktivnost kretanja je važan razvojni poticaj jer je korisna za jačanje i očuvanje zdravlja te za oblikovanje navika i ponašanja koji garantiraju zdrav životni stil. [ IZ DRUGIH MEDIJA | zbornica.com | Sandra Pavić, OŠ Ane Katarine Zrinski, Retkovci ]