Tiskani udžbenici za učenje učinkovitiji od ekrana

Učitelji, roditelji i političari shvaćaju utjecaj koji tehnologija ima na obrazovanje. Sve se više ulaže u tehnologije u učionicama, a učenici su opremljeni školskim iPadovima i elektroničkim udžbenicima.

Kalifornija je 2009. donijela zakon kojim se zahtijeva da svi fakultetski udžbenici budu dostupni u elektroničkom obliku do 2020. Također, u 2011. na Floridi je donesen zakon kojim se od državnih škola traži da svoje udžbenike pretvore u digitalne verzije.

S obzirom na taj trend, svi sudionici obrazovnog procesa mogli bi pretpostaviti da poznavanje tehnologije i učenička sklonost digitalnome jamči i bolje ishode učenja. Ali utvrđeno je da to nije nužno istina.

Naše istraživanje fokusiralo se na razlike između čitanja tiskanih i digitalnih medija. Iako su novi formati tehnologije u učionicama poput digitalnih udžbenika dostupniji i prijenosni, bilo bi pogrešno pretpostaviti da će digitalno čitanje biti bolje za učenike samo zbog toga što ga oni preferiraju pred čitanjem tiskanih udžbenika.

BRZINA – ALI PO KOJU CIJENU?

U svom istraživanju otkrili smo znatnu neusklađenost. Iako učenici preferiraju i osobno smatraju da postižu bolje rezultate prilikom čitanja na ekranima, njihova je stvarna uspješnost manja nego kod čitanja tiskanih udžbenika. Primjerice, iz pregleda dugotrajnog istraživanja koje se provodi od 1992. do danas, otkrili smo da učenici bolje razumiju tiskane informacije u tekstovima koji su dulji od jedne stranice. Čini se da je ovo povezano s ometajućim učinkom pomicanja teksta na ekranu koji utječe na razumijevanje. Također smo bili iznenađeni kad smo saznali da postoji vrlo malo istraživanja koja su ispitala različite razine razumijevanja ili dokumentirala vrijeme čitanja u sklopu istraživanja tiskanih i digitalnih tekstova.

Da bismo dalje istražili ove obrasce, proveli smo tri studije u kojima su ispitivale sposobnost učeničkog razumijevanja informacija iz tiskanog i digitalnog teksta.  

Učenici su prvo odabrali svoj preferirani medij. Nakon čitanja dva odlomka, jedan u digitalnom obliku i jedan na papiru, imali su tri zadatka: opisati glavnu poruku tekstova, imenovati ključne trenutke u njima i navesti bilo koji drugi relevantan sadržaj kojeg se mogu prisjetiti. Nakon toga, trebali su sami prosuditi svoju razinu razumijevanja.

Tekstovi su se razlikovali po duljini, a mi smo prikupili različite podatke (poput vremena čitanja), te smo došli do nekih ključnih otkrića koja su upozorila na razlike između čitanja tiskanog i digitalnog sadržaja:

• studenti su općenito preferirali digitalno čitanje
• čitanje digitalnih tekstova bilo je mnogo brže od čitanja tiskanog materijala
• učenici su svoje razumijevanje digitalnog sadržaja ocijenili boljim nego tiskanoga
• ukupno razumijevanje teksta bilo je bolje kod čitanja tiskanog formata
• odabir medija nije važan za općenita pitanja (poput razumijevanja glavne poruke teksta)
• razumijevanje specifičnih pitanja bilo je mnogo bolje kod tiskanih tekstova.

VAŽNOST TISKANOG FORMATA 

Iz ovih otkrića možemo izvući neke važne lekcije o važnosti koju tiskani format ima u današnjem digitalnom svijetu, a koje bismo trebali prenijeti onima koji donose zakone, učiteljima, roditeljima i učenicima.

1) Uzmite u obzir svrhu.

Svi čitamo iz određenih razloga. Katkad tražimo odgovor na specifično pitanje ili samo želimo saznati današnje novosti. Kada namjeravamo čitati, trebamo imati na umu zašto to čitamo. Postoji razlika u tome koji će medij bolje odgovarati kojem sadržaju.

Drugim riječima, važna je svrha čitanja, jer jedan medij ne odgovara svim sadržajima.

2) Analizirajte zadatak

Jedan od najkonzistentnijih rezultata istraživanja jest da odabir medija nije važan.

Naime, ako svi učenici trebaju razumjeti sadržaj i prisjetiti se teme ili glavnih značajki teksta, nije važno koji će medij izabrati, rezultat će biti isti.  

Ali kad zadatak zahtijeva više angažmana ili dublje razumijevanje, učenici postižu bolje rezultate kada čitaju tiskani tekst. Nastavnici bi mogli upoznati učenike s njihovom sposobnošću razumijevanja teksta ovisno o izabranom mediju. To bi moglo smanjiti raskorak između toga kako učenici doživljavaju svoju uspješnost naspram toga kakve rezultate zaista postižu.

3) Usporite

U našem trećem eksperimentu izradili smo učeničke profile na temelju načina na koji čitaju i razumiju tiskane i digitalne tekstove.

Među njima je pronađena odabrana skupina preddiplomskih studenata koji su zapravo bolje razumijevali kada su s tiskanog sadržaja prešli na digitalni.

Ono što je razlikovalo ovu atipičnu skupinu bilo je da oni zapravo čitaju sporije kada pred sobom imaju tekst na ekranu.

Na temelju ovog podatka učenike bi se moglo poučiti kako zapravo čitati digitalne tekstove, a ne samo „kliziti” mrežnim sadržajima.

4) Nešto što se ne može mjeriti

Možda postoje gospodarski i okolišni razlozi zbog kojih se isplati prijeći na digitalni format, ali jasno je da bi se nešto vrlo važno izgubilo nestankom tiskanog teksta.

U svom akademskom životu imamo knjige i članke kojima se redovito vraćamo, s podcrtanim redcima i presavinutim rubovima stranica.

Teško je i zamisliti sličnu razinu angažmana s digitalnim tekstom. Uvijek bi trebalo postojati mjesto za tiskani tekst u akademskim životima učenika – bez obzira na to koliko oni tehnološki napredni postali.

• Naravno, shvaćamo da će se kretanje prema digitalnom čitanju neometano nastaviti. Također, ne želimo umanjiti mnoge pogodnosti mrežnih tekstova, koji uključuju širinu i brzinu pristupa.

No, treba podsjetiti sve današnje digitalne urođenike, i one koji oblikuju svoja iskustva u obrazovanju, na brojne posljedice koje će izazvati umanjivanje vrijednosti tiskane riječi za učenje i akademski razvoj.

…………………..

NAPOMENA

• Business Insider portal je posvećen financijskim, medijskim, tehnološkim i drugim vijestima iz poslovnog svijeta.
• Izvor: businessinsider.com