Kako je nastao Trnoslav

…a sa stražnje strane dvorišta zaklonjen od pogleda je školski povrtnjak Trnoslav. Prostire se na gotovo 900 četvornih metara i u njemu se zahvaljujući vrijednom radu učenika, učiteljica, spremačica, volontera i roditelja izmjenjuju gredice s povrćem, cvijećem, začinskim i ljekovitim biljem.

Ideja o vrtu javljala se kao povremena tema razgovora u zbornici. Naime, bilo nam je žao gledati neiskorišteno, a osunčano zemljište obraslo u korov. Osjetili smo potrebu za druženjem na otvorenom, a pritom smo poželjeli raditi nešto korisno. U rano proljeće 2013. naš ravnatelj Darko CINDRIĆ, uvijek otvoren za razne novotarije, podržao nas je u našim maštanjima i započinjemo s prvim radovima.

Uz Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), uspostavu vrta podržao je i Grad Zagreb, Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo, dok su volonteri udruge O.A.ZA. pomogli u uređenju vrta. Suradnja s udrugom O.A.ZA. traje sve ove godine, to su nam najvjerniji suradnici i pomagači.

Isprva je vrt osmišljen prema principima ekološke poljoprivrede i permakulturnog dizajna. Nastale su polukružne gredice, spirale, „ključ gredice“, a male i velike ruke postale su žuljevite. Napravili smo dva kompostišta u koja odlažemo zeleni otpad iz vrta i organski otpad iz školske kuhinje. Mali plastenik je donirala obitelj Salihćehajić naših učenika.

S vremenom smo odustali od permakulturnog dizajna, ali ostajemo vjerni ekološkoj poljoprivredi. Za zaštitu bilja koristimo se vlastitim mješavinama ili kupujemo homeopatska sredstva te pazimo na odabir sjemena.

Sijemo i sadimo raznovrsno povrće i začinsko bilje tako da svake godine ubiremo krastavce, tikvice, kupus, kelj, raštiku, razne vrste salata, mrkvu, peršin i celer, brokulu, rajčice, mahune, bundeve, patlidžane, paprike, luk i češnjak, feferone, bamiju, bosiljak, čubar, kopar, metvicu,..

Najveći problemi nastaju na kraju školske godine, za vrijeme školskih praznika i godišnjih odmora. Vrt tada ulazi u fazu bujanja i potrebno je svaki dan zalijevati, plijeviti, ubirati plodove. Dogovor je da svi koji ljeti rade u vrtu ubiru plodove.

Plodove samo djelomično koristimo u školskoj kuhinji jer u doba najvećeg sazrijevanja, ljeti, kuhinja ne radi.

U vrtu se redovito održavaju radionice o kompostiranju, čuvanju sjemena, dobrobitima vrtlarenja, likovne radionice.

Prošle godine su zaposlenici velike međunarodne kompanije održali team building u našem vrtu i napravili puno posla umjesto nas. Potkraj svake školske godine organiziramo Vrtni festival koji roditelji, stanari naselja i kolege iz drugih škola rado posjećuju. Festival je i prilika da prodajemo svoje proizvode (sadnice, vrećice punjene lavandom, likovne radove…). Upravo smo zbog prodaje vlastitih proizvoda osnovali i zadrugu Trnoslav.

Naš vrt Trnoslav je u studenome 2016. godine proglašen najljepšim školskim vrtom u Zagrebu u sklopu akcije „Najljepši školski vrtovi“ koju organizira HRT u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja. Iako smo se tada prvi put prijavili na natječaj, osvojili smo vrijedno priznanje.

Lijepo je dobiti nagradu, priznanje za rad i biti povremeno prisutan u medijima, ali ipak je najveći gušt s učenicima, kolegama, susjedima iz kvarta i prijateljima provoditi vrijeme u vrtu. To nas povezuje na najbolji način.

.........................

Zrnka TRAJKOV, profesorica geografije | OŠ Davorina Trstenjaka, Zagreb

..........

U školi predaje geografiju više od 20 godina. Prva iskustva u vrtlarenju stekla je na obiteljskom „gruntu“ u PP Žumberak – Samoborsko gorje. U slobodno vrijeme najradije planinari s obitelji i prijateljima te redovno vježba jogu.