Život nije podijeljen na predmete

Mi koji radimo u razrednoj nastavi mnogo smo očekivali od svih reformi kroz koje smo u svom radnom vijeku prošli (od ustroja krajem osamdesetih bez ocjena i s djelomično promijenjenom organizacijom, preko NPIP-a i HNOS-a do CKR-a i ŠZŽ-a), a ništa se korjenito ne mijenja. Većinom se sve reforme bave samo sadržajem, ponešto strategijama i alatima, a nitko se ne želi uhvatiti prave reforme, mijenjanja i osmišljavanja same organizacije rada (i mijenjanja pedagoške dokumentacije sukladno tome).

AKTIVNOSTI

Primjerice: mislim da je dobro što se u prvom razredu rade samo tiskana slova, ali je to bilo zamišljeno u devetogodišnjem školovanju, a ne osmogodišnjem, kakvo se i dalje kod nas zadržalo.

Predškolci su zainteresirani za tiskana slova, rado ih usvajaju, ali je problem što se to najčešće događa samoinicijativno i intuitivno, bez metodike i struke pa se jako često događa da se tek u školi iskristalizira i uoči da imaju nepravilan hvat, neprirodno drže šaku, prečvrsto drže olovku, upiru o podlogu i pišu nepravilnim smjerom, što je jako teško (gotovo nemoguće) korigirati i dovodi do boli u ruci, što umanjuje motivaciju za pisanjem. Da imamo devetogodišnje školovanje, podržala bih ovakav plan.

Ovako ne znam koliko je to dobro, pametno i učinkovito. Slažem se da treba mnogo više vremena ostaviti za usmeno i pisano izražavanje i posvetiti se tome, ali mi se drugaši čine preveliki za usvajanje pisanih slova, jer se finu motoriku treba razvijati što ranije.

Ono što nas jako ometa jest i predmetno-satni sustav, jer u razrednoj nastavi poučavamo cjelovito i integrirano pa je jako teško jasno podijeliti predmete. Često radimo sadržaje različitih predmeta mnogim aktivnostima koje se isprepleću i traju kraće ili dulje od 45 min. Zar ne bi bilo bolje da imamo (tjedno/tematski/mjesečno) planirane ishode koje trebamo ostvariti bez da smo vremenski i predmetno ograničeni?

PRIMJER: danas smo realizirali prvu izvanučioničku nastavu u ovoj godini. Bila je vrlo uspješna i učinkovita, ali je meni bio problem najprije planirati, a zatim i zapisati strogo ukalupljene i vremenski ograničene predmete.

Učenici su došli u školu u osam sati i prva dva školska sata imali po rasporedu: Engleski jezik i Vjeronauk. Slijedio je odmor, a onda smo krenuli u grad i realizirali ove sadržaje i predmete:

• Priroda i društvo: Pozdrav jeseni (PID OŠ A.2.1., PID OŠ B.2.2., odr B.1.1., odr C.1.1.), Upoznajmo svoje mjesto (PID OŠ B.2.4., PID OŠ C.2.1.)
• Sat razrednika: Ponašanje u kulturnim ustanovama (goo C.1.1., goo C.1.2., osr A.1.1., osr A.1.2., zdr B.1.1.A, zdr B.1.2.A, zdr C.1.1.A), Dan grada (osr C.1.4., pod C.1.1., uku A.1.2., uku A.1.4., uku D.1.2.)
• Hrvatski jezik: Posjet Gradskoj knjižnici „Juraj Šižgorić” (OŠ HJ A.2.1., OŠ HJ B.2.3.), književni tekstovi Ž. Vrbančić: Cmoljac zna gdje stanuje knjižnica, Z. Bilušić: Čikin križić (OŠ HJ A.2.2., OŠ HJ B.2.1.)
• Likovna kultura: Šibenska kapa – obrisne i strukturne crte (OŠ LK A.2.1., OŠ LK A.2.2., OŠ LK B.2.2.)
• Hrvatski jezik: Kazališna predstava Avanture Brokule i Češnjaka HNK Šibenik (OŠ HJ C.2.3.).

Sve smo to odradili u tri školska sata. Kako zapisati sve što smo napravili, a da ništa ne izostavim? U razrednoj nastavi često imamo problem da sve što napravimo jednostavno ne možemo zapisati.

Smatram da ljudi koji se bave reformom trebaju promišljati o promjeni predmetno-satnog sustava, jer u razrednoj nastavi često „predmete ne odvajamo, miješamo ih”, kako to učenici često i sami primijete, što podržavaju i jako im se sviđa.  

Na kraju krajeva: sam život nije podijeljen na predmete, zar ne? Zašto škola treba biti toliko ukalupljena? Zar nam nije svrha integrirano poučavanje i cjeloviti odgoj i obrazovanje?

Da se počne tako razmišljati i osmisliti doista cjelovitu organizaciju nastave, možda bi bilo manje situacija u kojima su primjerice neki akademski građani – nepismeni.

.....................

Piše  Melita POLIĆ, učiteljica savjetnica | OŠ Jurja Dalmatinca, Šibenik

…

Ima 30 godina radnog iskustva; voditeljica Županijskoga stručnog vijeća učitelja razredne nastave Šibensko-kninske županije od 2006.; autorica županijske slikovnice Korak kroz Šibensko-kninsku županiju | Misli vodilje u radu: život nije podijeljen na predmete [integrirana nastava]; cijeli je svijet učionica [cjeloživotno formalno, neformalno i informalno učenje] te prije svega odgajati, a onda i obrazovati: nije dovoljno samo znati, treba se i biti [generičke kompetencije].