Materinski jezik – temelj kulture i društva

UNESCO je 1999. godine donio Deklaraciju o kulturnoj različitosti, gdje između ostalog piše: „Svakoj se osobi mora omogućiti izražavanje i stvaranje djela na jeziku koji izabere, posebice na materinskom jeziku.” Otad se u svijetu svake godine u veljači slavi Međunarodni dan materinskog jezika kao jedan od zajedničkih simbola ravnopravnosti svih naroda.

 Materinskim jezikom označavamo onaj jezik koji prvog naučimo u našim obiteljima. Ljudi koji se bave jezikom i jezikoslovljem smatraju kako osoba koja nije svladala svoj materinski jezik može imati problema s učenjem općenito, a posebno s učenjem drugih jezika. [ Izvor: hr.wikipedia.org ]

Jezici koji su dominantni u svijetu (engleski, francuski, španjolski, kineski i dr.) polako potiskuju manjinske jezike. Postoje neki jezici u svijetu kojima priča samo nekolicina ljudi. A naznake su da će i oni uskoro izumrijeti.

Prema tome, svrha je Međunarodnog dana materinskog jezika podsjećati nas na moralnu obvezu očuvanja jezične raznovrsnosti kao ponajvećeg bogatstva koji su nam ostavili naši predci.

AKTIVNOSTI:

• Na satovima HRVATSKOG JEZIKA imamo niz aktivnosti kojima možemo obilježiti ovaj dan, a jako ih lijepo možemo povezati s ostalim nastavnim predmetima.

Možemo istražiti riječi koje su upotrebljavali naše bake i djedovi, a sad se rjeđe koriste.

U prvom razredu možemo izraditi slovaricu starih, zaboravljenih riječi.

Ako ne znaju, djecu se može upoznati s hrvatskim narječjima. Pročitati po jednu pjesmu iz svakog narječja i naučiti neke nove riječi.

• Ova se aktivnost može povezati s nastavom GLAZBENE KULTURE (slušati/pjevati pjesmice na različitim narječjima).

Što god radili, bitno je samo osvijestiti djecu kako je veliko bogatstvo znati što više jezika, a da posebno trebamo očuvati svoj, hrvatski jezik.

• Djecu možemo upoznati s glagoljicom, starim hrvatskim pismom. Na satu LIKOVNE KULTURE možemo crtati početno slovo svoga imena na glagoljici ili ga oblikovati od gline.

Djeca se mogu okušati i u pisanju šifriranih pisama na glagoljici.

• Na satu TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE možemo odigrati stare igre u kojima se pjeva (npr. Došla majka s kolodvora) ili se koriste brojalice, gumi-gumi i sl.

……………

Piše Vjekoslava BIBIĆ ŠTULA, učiteljica mentorica | OŠ Bukovac, Zagreb | Više od deset godina radi u OŠ Bukovac. Svaki joj je dan u školi novi izazov. Misli vodilje u radu > Uči se cijeli život (cjeloživotno učenje) | Svako je dijete posebno | Svako dijete može uspjeti, samo treba vjerovati u njega.