Osnovna znanja [2. dio]

Međutim, razlog zbog kojeg sam napisala tu kolumnu nije bio taj predmet, nego  udžbenički kompleti.

Zato današnju kolumnu posvećujem Prirodi i društvu. Držim da je to jedan od životno važnih predmeta jer povezuje stvarnost, društvo, interakciju, geografiju, povijest i zdravstvene segmente. Priroda i društvo je, zapravo, život koji učenici žive.

Nadalje, držim da smo u učenju nastavnih sadržaja iz tog predmeta na samom vrhu poučavanja u cijelom svijetu, stoga pohvaljujem stari NPIP iz 2004. koji je i dandanas relevantan. Dobro je izrađen i u vertikali sadržajno jako dobro strukturiran.

Potrebne su mu manje „kozmetičke” promjene, odnosno osuvremenjivanje nekih dijelova. U cjelini je taj plan razvojan, moguće mu je pristupiti istraživački, projektno, lokalno i djeci je razumljiv.

U prvom su razredu nastavni sadržaji vezani za obitelj i njezine članove. Zatim proširujemo nastavne sadržaje pojmovima kao što su razred, škola i mjesto u kojem živimo.

Kad učenici shvate da sve te sadržaje znaju otprije, to jest da Priroda i društvo „ne grize”, to postaje predmet kojem se vesele jer ga uče i izvan učionice – grade kućice za ptice, zapisuju što rade tijekom dana, uče pravilno komunicirati, pomagati drugima i voditi brigu o svojem zdravlju.

Kad ih pitam koji im je predmet omiljen, većina odgovara da je to PID (kratica za Prirodu i društvo). Mnogima je PID draži od Tjelesne i zdravstvene kulture. Naime, na nastavi PID-a osjećaju da se proširivanje osnovnih znanja odvija lakše i bez nekog zahtjevnog postupka ili učenja.

Učeći o godišnjim dobima, crtali su kako izgleda drvo tijekom njihove izmjene. Nakon toga su mi rekli: „Sad nam je sve jasno. Crtajući, bolje pamtimo!”

U tom dobrom uvjerenju polako učimo i nove sadržaje. Proširujem bazu osnovnog znanja, a oni „plivaju“ i vesele se. Na razrednim stranicama izradila sam podstranicu koju sam nazvala VJEŽBENICA.

Provevši razredno istraživanje o tome čemu se najviše vesele, ustanovila sam da su to interaktivni sadržaji Prirode i društva.

Dakle, učenici u prvi razred dolaze s bazičnim znanjima iz PID-a koja mi trebamo proširivati i učiti ih kako ta znanja primijeniti u zadanim situacijama i životu. Isto tako, trebamo ih voditi korak po korak prema težim sadržajima (koji se, po mojem mišljenju, počinju učiti u 3. razredu).

Znam da je uzalud, ali želim istaknuti da je PID (kao i LK) zbog uvođenja stranog jezika i Vjeronauka izgubio jedan sat nastave tjedno, a to je velik gubitak za praktične radove, istraživanje i projektni pristup.

To je velika šteta jer je Priroda i društvo zaista budućnost našeg školstva. Zato se nadam da će plan i program PID-a i dalje ostati tako dobro sastavljen te da će naši učenici 4. razreda i ubuduće na svjetskom natjecanju postizati dobre rezultate.

…………………….

Sandra VUK | OŠ Sveta Nedelja | https://sites.google.com/site/prvibsvetanedelja/  | UHURN Zvono

...........

Kolumna je utemeljena na osobnom iskustvu i gledištima kolumnista i ne mora izražavati mišljenja uredništva Školskog portala i Školske knjige.