U prve razrede srednjih škola planira se upis 2802 učenika

…istaknula je na konferenciji za novinare zamjenica župana Marina Medarić.

Naglasila je da je taj prijedlog nešto veći od 2500, što je pretpostavljeni stvarni broj učenika, kako bi se svakom djetetu omogućilo da upiše program koji želi i za koji zadovoljava formalno-pravne uvjete. Dodala je kako je dobra vijest da ove godine iz sustava osnovnih škola PGŽ-a izlaze 82 učenika više nego godinu ranije.
Inače, 30 srednjih škola kojima je Primorsko-goranska županija osnivač nude ukupno 88 različitih programa, od čega pet gimnazijskih, jedan petogodišnji strukovni program, 37 četverogodišnjih strukovnih programa, 35 trogodišnjih strukovnih programa, dva dvogodišnja strukovna programa, tri umjetnička programa te pet programa za učenike s teškoćama u razvoju. Zamjenica je također istaknula da se prilikom izrade prijedloga plana upisa učenika u prvi razred srednje škole vodilo računa o potrebama tržišta rada, raspoloživim programima u srednjim školama kao i projekciji budućeg razvoja Županije te su ovaj Prijedlog odobrili Zavod za zapošljavanje, Gospodarska i Obrtnička komora. Kod planiranja nastojalo se pravilno vrednovati neka zanimanja koja su u funkciji razvojnih programa (brodogradnja, građevina, pojačani razvoj obrtništva i malog poduzetništva), specifičnih i značajnih za Primorsko-goransku županiju, a deficitarnih po broju raspoloživih kadrova na tržištu rada. Za Gorski kotar i kvarnerske otoke, zbog depopulacije, a sa svrhom zadržavanja mladeži u domicilnom mjestu, u prijedlogu plana upisa prihvaćena su po tri zanimanja u jednome razrednom odjelu. Isti se kriterij predlaže i za neka obrtnička zanimanja za koje ne postoji veliki interes učenika, ali postoji interes tržišta rada, pa je planirano formiranje razrednih odjela s programskim kombinacijama od tri zanimanja. Državnim pedagoškim standardom utvrđeno je da je optimalan broj učenika u razrednom odjelu 24 učenika, a najviše 28. 
Novost u odnosu na lanjski prijedlog plana upisa jest smanjenje broja učenika u gimnazijskim programima s 26 na 24 učenika, čime se pokušalo usmjeriti određeni broj učenika u strukovna zanimanja, a sve u skladu s pokazateljima i potrebama tržišta rada. Istaknuto je također da je Strojarsko-brodograđevnoj školi za industrijska i obrtnička zanimanja Rijeka odobren novi program – Drvodjeljski tehničar dizajner, s time da ta škola ove školske godine ne bi upisivala učenike u program Stolar.
Na konferenciji su ravnatelji županijskih javnih ustanova predstavili najvažnije programske aktivnosti ostvarene u prošloj godini kao i planove za 2018. Sonja Šišić, ravnateljica JU Priroda, istaknula je da je ta ustanova u prošloj godini raspolagala sa 6,1 milijun kuna, od čega je 40 posto sredstava ostvareno iz vlastitih prihoda. Spomenula je intenzivnu pripremu projekata za financiranje iz EU fondova te navela da im je između ostalog odobreno 430 tisuća kuna za uređenje infrastrukture izletišta Kamačnik kao i programi unapređenja ekološke mreže Natura 2000, koji će se provoditi sljedećih pet godina za Gorski kotar te otoke Krk i Rab. U ovoj godini JU Priroda očekuje i odobrenje EU sredstava za projekta uređenja Centra za velike zvijeri u Staroj Sušici, koji je već prošao dvije od ukupno tri faze valorizacije, a u programu je i uređenje nove didaktičke staze Risje u Park-šumi Golubinjak.
Ravnatelj REA Kvarner Darko Jardas podsjetio je da je upravo okončan postupak preregistracije iz trgovačkog društva u županijsku javnu ustanovu. Naglasio je da je najveći projekt s kojim su prošle godine prijavili u strukturne EU fondove energetska obnova čak osam školskih objekata te da su upravo u tijeku postupci javne nabave za izvođače i nadzor. Najavio je da bi do kraja ove godine ili najkasnije početka sljedeće taj projekt trebao biti potpuno dovršen. Radovi bi počeli u tri faze, najprije su na redu otočke škole kako bi se sav posao dovršio do početka turističke sezone, zatim su na redu škole Gorskoga kotara s planom dovršetka prije zime, a u trećoj je fazi planirana energetska obnova škola u priobalju. Najavio je i nastavak izrade održivih planova energetskog razvoja za gradove Gorskoga kotara Delnice, Vrbovsko i Čabar, a ti su planovi lani dovršeni za pet goranskih općina. [ IZ DRUGIH IZVORA | pgz.hr ]  

http://www.pgz.hr/arhiva_novosti?year=2018&yearActive=yes&month=3&newsid=4848