Tehnologija je dio učenja kao i čitanje i pisanje

… dizajn edukacijske tehnologije nedostupnim zbog toga što ne uzimamo u obzir dizajn, nego pozicije. Postoji nekoliko uvjerljivih argumenata protiv tehnologije kao alata za učenje, iako čak i to ovisi o tome što učenici uče i zašto. No ako samo na trenutak prihvatimo:

A) da je „tehnologija“ relativan termin

B) da tehnologija omogućuje da bude moguće ono što je prije bilo nemoguće ili nezamislivo – u smislu procesa, proizvoda, tempa i sadržaja

C) tada smo prikladno premjestili ovu diskusiju s pitanja pozicija i stavova na pitanje dizajna (publike, svrhe i mogućnosti).

Obično razmišljamo o tehnologiji kao o nečemu progresivnom, ali pravodobnost svake tehnologije ovisi o njezinu obliku. Struja, kotač, papir, tiskarska preša, masovni prijevoz, zidarstvo itd. razni su oblici tehnologije.

Tehnologija nije nešto što vodi društvo, nego ljudska praksa.

A kao takva, ona može ujedno proširiti našu ljudskost ili je smanjiti, ovisno o njezinoj primjeni.

■  DIZAJN: PUBLIKA I SVRHA

Ljudski procesi svakog se dana temelje na prevladavajućim lokalnim tehnologijama. Obično se koristimo onim što nam je dostupno da bismo izrazili svoju kolektivnu ljudskost.

Da bismo riješili probleme, povećali učinkovitost, ili stvorili prilike, okrećemo se tehnologiji koja nam je dostupna, obično u obliku alata i procesa.

U filozofskom smislu, to je važno zbog toga što je tehnologija umjetni proces ili proizvod kojem je svrha zaobići prirodna ograničenja ili oduprijeti se prirodnim procesima. To stvara spektakl koji izaziva ovisnost.

Jesu li Ikar i Prometej heroji ili su njihove sudbine upozorenja?

WIKIPEDIA tehnologiju definira kao „kolekciju alata, uključujući strojeve, modifikacije, aranžmane i postupke kojima se koriste ljudi.“

OKSFORDSKI RJEČNIK nudi sličnu definiciju te definira tehnologiju kao „primjenu znanstvenog znanja za praktične svrhe, pogotovo u industriji,“ te kaže da riječ „tehnologija“ potječe iz ranog 17. stoljeća iz grčke riječi „tekhnologia“ – 'sustavna obradba'.

UMJETNOST. VJEŠTINA. DIZAJN. LJUDSKOST. Negdje između tih ideja možemo nazrijeti smjerove u koje nas tehnologija odvodi, pogotovo u područjima podučavanja i učenja. iPad je posljednja instanca kontinuirano rastuće konceptne mape zajedničkog iskustva. Nova tehnologija gradi se na staroj tehnologiji.

AKO JE PRAVILNO TEMPIRANA I DOZIRANA, tada imamo kontrolu nad tim hiperciklusom cijelo vrijeme, ali nažalost dizajneri i proizvođači tehnologije proizvode u izolaciji, što ciljeve i potrebe proizvođača čini nebitnima.

No ako razmislimo, taj problem ne svodi se toliko na pitanje kako iPadovi mogu funkcionirati u učionici, nego na iPadove kao posljedicu sekvenciranja.

Tehnologija nikad ne doseže vrh.

Dok učenici u 2017. rastu, čitaju i uče, tehnologija će se nastaviti razvijati vratolomnim brzinama zbog toga što se ona razvija U IZOLACIJI I PREMA VLASTITIM STANDARDIMA.

No još je važnije to da životni ciklus iPada u edukaciji ističe brz i nemilosrdan ton tehnologije.

• SHVAĆAM ZAŠTO SU NEKI UČITELJI PROTIV TEHNOLOGIJE U EDUKACIJI.

Snažni i učinkoviti modeli učenja mogu biti osmišljeni i bez tehnologije zbog toga što ZNANJE JEST ULTIMATIVNA TEHNOLOGIJA.

No ako razmišljamo u okvirima dizajna učenja, može nam pomoći argument koji kaže da je tehnologija već ovdje i da se cijela rasprava zapravo svodi na to svađanje oko toga koju tehnologiju primijeniti.

Pitanje nije želimo li tehnologiju u edukaciji ili ne, nego želimo li staru tehnologiju ili novu?

Ako o tehnologiji razmišljamo kao o pitanju sekvenciranja, tada tehnologija nije toliko strategija podučavanja ili edukacijska taktika, koliko je načelo učenja.

• Kada današnji osnovnoškolci budu u svojim 40-ima, oni će se sjećati iPadova na jednak način na koji se mnogi od nas sjećaju kaseta.

Bit će nam smiješno što smo nekad u rukama držali teške staklene pravokutnike.

I morali otvarati aplikacije.

I znati koja aplikacija radi što.

I morali guglati informacije.

A katkad nismo ni bili povezani s internetom jer nije bilo WiFi signala.

I morali smo tipkati i dodirivati površinu ekrana da bismo oblikovali riječi – bila su to luda vremena!

iPadovi i druga postojeća mobilna tehnologija bit će zapamćena poput simbola – markera vremena i mjesta u njihovim životima.

To na koristan način decentrira edukacijsku tehnologiju kao neku vrstu spektakularnog alata i uokviruje je kao fundamentalno načelo modernog učenja.

Čitanje i pisanje obično su se smatrali osnovnim dijelovima moderne formalne edukacije. Sposobnost da svladamo oboje rezultira sposobnošću da razumijemo neki tekst, napišemo esej, zapamtimo činjenice, procijenimo uzrok i posljedicu, provedemo znanstvena istraživanja, izračunamo komplicirane matematičke zadatke te stvorimo pjesme i drame. To su aktivnosti koje naglašavaju modernu edukaciju.

A sve više, upravo je tehnologija ono što aktualizira svaku od tih aktivnosti.

……………….

NAPOMENA

• TeachThought portal je posvećen potpori i obrazovanju edukatora i razvijanju podučavanja u 21. stoljeću. TeachThought ponajprije prenosi teme vezane za istraživanje novih modela podučavanja i uloge igre u učenju te pomaže edukatorima da usavrše vlastiti zanat u današnjim učionicama.
• Izvor: teachthought.com