Finska osmislila školu za 21. stoljeće

Prema CityLabu, mrežnom portalu posvećenu arhitekturi, Finska je u tijeku ambicioznog projekta redizajniranja svojih 4 800 škola. Novih 57 škola počelo se graditi 2015., i 2016. još 44, a druge su u procesu obnove.

Još ima škola s tradicionalnijim izgledom, ali se očekuje da će te škole biti zamijenjene ili prilagođene s vremenom.

Škole su dizajnirane tako da ne budu akustične jer je jedna od prošlih kritika bila to da su škole bile previše bučne.

Reino TAPANINEN, glavni arhitekt u finskom Odjelu za edukaciju, rekao je da dizajn škole sprečava da prostor bude pretjerano bučan, a u interijeru je „mnogo mekanih stolica, velikih jastuka, stolica za ljuljanje, sofa, kao i pokretnih zidova i privatnih odjeljaka.“

Tradicionalni stolovi i stolice su nestali, umjesto toga uvedeni su prostori na kojima se okupljaju djeca različitih dobi da bi međusobno podijelila ono što su naučila. Finske škole podučavaju učenike miješane dobi (ili razreda) i od rane dobi djeca imaju više udjela u odlučivanju o tome od čega će se sastojati njihove lekcije.

UČENJE TEMELJENO NA FENOMENU

Prošle godine portal Education Week objavio je intervju s finskom ministricom obrazovanja Sanni Grahn-Laasonen, u kojem je ona navela neke od promjena koje se uvode, uključujući odmicanje od predmeta koji se podučavaju u odvojenim „silosima“ do „multidisciplinarnog“ učenja.

Kurikul, ističe Education Week, zahtijeva barem jedno produljeno razdoblje tzv. učenja i podučavanja temeljenoga na fenomenu. U tom razdoblju učenici uče tradicionalni predmet na holističan način. Oni moraju biti uključeni u planiranje tih razdoblja i moraju biti sposobni procijeniti što su u njima naučili.

Grahn-Laasonen je rekla: „Škole mogu odabrati temu poput klimatskih promjena i proučavati je iz različitih perspektiva, iz različitih predmeta poput matematike … To našoj djeci daje vještine da o predmetima poput klimatskih promjena razmišljaju iz različitih perspektiva.“

Zagovornici učenja temeljenog na fenomenu kažu da ono pomaže opremiti učenike kritičkim vještinama koje su im potrebne da bi napredovali.

Kirsti LONKA, profesorica edukacijske psihologije na Sveučilištu u Helsinkiju, rekla je BBC-ju: „Kada je riječ o pravom životu, naš mozak nije podijeljen na predmete… mi razmišljamo na vrlo holističan način. A kada razmislite o problemima u svijetu – globalnim krizama, migracijama, ekonomiji –mi nismo svojoj djeci doista dali alate koji su im potrebni da bi se nosili s ovim interkulturalnim svijetom.“

Finski, slobodniji stil obrazovanja široko je prihvaćen kao uspjeh. Iako su se finski rezultati na međunarodnim PISA ljestvicama malo spustili posljednjih godina, Finska je i dalje uspješnija od većine europskih zemalja u matematici, znanosti i čitanju.

Eksperimentiranje s fleksibilnijim prostorima za učenje i stilovima podučavanja nisu ništa novo.

Britanski profesor Stephen HEPPELL, koji je više od 20 godina bio vladin savjetnik za edukaciju i školski dizajn, tvrdi da ako želimo da edukacija bude primjerena 21.stoljeću, ona treba drugačiji pristup podučavanju.

Heppell je bio uključen u razvoj fleksibilnih centara za učenje znanosti na Wesley Collegeu u australskom mjestu Perth te je napisao upute kako bi se unutar tih centara trebalo pristupiti učenju i podučavanju.

Rekao je da neki prošli pokušaji nisu uspjeli zbog toga što „osoblje jednostavno nije prihvatilo ovu ideju i pitalo se kako da nastavi s podučavanjem kao i prije sada kad su njihovi učiteljski stolovi, ili zidovi, nestali? Također su pokušali upotrebljavati namještaj, biljke, ekrane i bilo što drugo da bi ponovo stvorili ambijent „zatvorenih kutija“ na koje nalikuje učionica 20.st.“

Visoko na ovom popisu prioriteta nalazi se slušanje mišljenja učenika, o prostoru u kojem uče i o onome što uče.

„Učenici imaju dobre ideje,“ kaže Heppell. „Oni vide stvari koje vi ne vidite i njihova uključenost pokreće njihovu vlastitu metakogniciju dok razmišljaju i uče o svom učenju.“

No kada promatramo postignuća Finske također treba uzeti u obzir druge čimbenike. BBC je sažeo razlike između finskih sistema i onih u drugim zemljama poput Velike Britanije.

• Podučavanje je visoko poštovana, dobro plaćena profesija.
• Ne postoje školske inspekcije ili evaluacije učitelja.
• Školski dani su kratki, a ljetni praznici traju deset tjedana.
• Djecu ocjenjuju njihovi učitelji. Jedini test koji se piše na državnoj razini jest za one koji nastavljaju učiti do 18. godine.
• Prosječna veličina razreda je 19 učenika.

Uspjeh se pripisuje tradicionalno dubokom poštovanju prema nastavničkoj profesiji i čitanju.

…………………   

NAPOMENA:

• SVJETSKI EKONOMSKI FORUM međunarodna je organizacija za suradnju između javnoga i privatnog sektora, predana poboljšanju stanja svijeta.
• weforum.org