Zanimanje za znanost ne smanjuje se već osmu godinu

Govoreći o važnosti organizacije i održavanja Festivala znanosti Sinj, Margaretić Urlić rekla je da su takvi projekti popularizacije znanosti vrlo važni te da je organizacija ovog događaja pravi pokazatelj domoljublja.

„Kada govorimo o budućnosti, o društvu znanja, mi smo ipak još u povojima i zato su nam vrlo važni ovakvi istupi naših znanstvenika. Želimo da nam oni budu uzori, da budu primjeri svima nama, ne samo našima mladima nego i političarima i gospodarstvenicima i svim čimbenicima našegadruštva“, rekla je Margaretić Urlić.

O važnosti održavanja Festivala znanosti za Sinj, Cetinsku krajinu i Hrvatsku govorili su i izaslanik župana Tomislav Đonlić, pročelnik UO za društvene djelatnosti i gradonačelnica Sinja Kristina Križanac.

„Ovaj Festival dokazao je da ima budućnost jer, evo, dugi niz godina održava se u našem gradu i naravno da staje uz bok velikim gradovima. Ovo je za grad Sinj velika stvar i svi zapravo želimo dokazati kako samo znanjem stvaramo budućnost“, rekla je Križanac.

Pročelnik UO za društvene djelatnosti SD županije Tomislav Đonlić pohvalio je organizatore Festivala i njihovu inicijativu za održavanje Festivala, koji će Županija i dalje podupirati.

„Ovo je hvalevrijedna inicijativa, koja je pokazatelj kako i manji gradovi, ne samo u našoj Županiji nego u cijeloj Hrvatskoj, mogu graditi svoj put prepoznatljivosti i otvorenosti prema onome što je univerzalna vrijednost, a to su znanje, znanost i ulaganje u istraživanje. Rekao bih da ni Hrvatska ni Županija nemaju drugog puta osim ulaganja u nove ideje, inovacije, istraživanja, u znanost i obrazovanje i da je to jedini ispravni put u budućnost“, rekao je Đonlić.

Jedan od predavača na festivalu bio je prof. dr. znanosti Ivan Đikić.

„Presretan sam da sam u Sinju. Sinj je centar znanosti u Hrvatskoj. Festival znanosti organiziran je prekrasno“, pohvalio je Sinjane prof. Đikić.

Prof. Đikić govorio je o tumorima, bakterijama, obrazovanju i tome što trebamo učiniti da bi obrazovanje bilo kreativno i atraktivno mladima, a kraj predavanja posvetio je jednoj ozbiljnoj temi – odlasku mladih i obitelji iz Hrvatske, trendu koji, kako je rekao, moramo preokrenuti jer je alarmantan.

„Ako ništa ne učinimo mi kao građani, situacija je neodrživa, apsolutno neodrživa. U sljedećih deset godina Hrvatska ne može opstati demografski, ne može opstati ekonomski i neće biti samostalna kao zemlja. Zbog toga je moja poruka građanima da se stvarno trebaju aktivirati. Ne možemo to očekivati od vlasti, lokalnih i državnih, jer očito je već 25 godina da to ne funkcionira. Oni funkcioniraju samo pod pritiskom glasa građana i jedna od važnih poruka jest da svatko od nas osobno, svojim vlastitim radom i svojim glasom, može učiniti mnogo da se unaprijedi pozicija mladih, da se unaprijedi pozicija obitelji s djecom i da vidimo perspektivu u Hrvatskoj za školovane ljude, a i neškolovane, da strukovna obrazovanja ne postanu periferija Hrvatske, nego da postanu važan dio hrvatskoga gospodarstva i hrvatskog društva.“

Nakon predavanja prof. dr. sc. Guyja Paića održana je tribina i okrugli stol „Reforma obrazovanja – reforma budućnosti ili prošlosti?“, na kojem su zajedno s građanima znanstvenici gosti Festivala Guy Paić, Ivan Đikić, Tomislav Prokopec i Ranko Matasović te Tome Antičić, kao izaslanik ministrice znanosti i obrazovanja, te Renata Margaretić Urlić, kao izaslanica Predsjednice Hrvatske, raspravljali o ciljevima, sredstvima, kvaliteti postojeće i zamislima buduće reforme obrazovanja. Posebno su aktualni bili građani, koji su postavili više od 15 pitanja, a opći konsenzus sugovornika stola jest da u reformi obrazovanja uz nastavne programe (kurikule) treba mijenjati i nastavnike i njihovu ulogu u školi i društvu, kao i cjelokupni sustav obrazovanja, koji provodi negativnu diskriminaciju.

U jutarnjem dijelu programa učenici su zajedno s Guyjem Paićem i Tomislavom Prokopecom uživali u ljepotama fizike u razredu iz prve ruke, dok su učenici OŠ Kamešnica Otok imali priliku osjetiti čari kemije u radionicama ŠKOLSKE KNJIGE „Čime se bavi kemija?“. Novost su ove godine radionice „Analizom pogodi koja je sol u vodi“, u kojima svaki dan druga skupina od deset učenika iz Cetinske krajine zajedno s Tomislavom Portadom prolazi zanimljiv niz pokusa u kojima je cilj odgonetnuti nepoznati tekućinu.

U znaku kemije, fizike, geografije i lingvistike uspješno je završen drugi dan Festivala znanosti Sinj. Akademik Ranko Matasović, najmlađi član HAZU-a i jedan od naših u svijetu najpriznatijih lingvista, te prof. dr. sc. Tomislav Prokopec, najpoznatiji hrvatski kozmolog (fizičar koji proučava svojstva svemira) u svijetu, održali su po školski sat u dvjema sinjskim gimnazijama, dok je doc. dr. sc. Tomislav Portada zajedno sa studentom Zvonimirom Mlinarićem nastavio s radionicama ŠKOLSKE KNJIGE „Čime se bavi kemija“ u OŠ Kamešnica u Otoku. Isti je dvojac popodne održao drugu znanstvenu radionicu „Analizom pogodi koja je sol u vodi“ za skupinu od deset učenika Franjevačke klasične gimnazije i Gimnazije Dinka Šimunovića u Sinju.

U večernjem dijelu programa profesor Prokopec govorio je o kozmološkim predviđanjima budućnosti svemira, za koji sve indikacije pokazuju da će završiti ubrzanim širenjem i hlađenjem, dakle smrzavanjem – a to se moglo i naslutiti iz naslova „Ledena budućnost svemira“.

Akademik Josip Faričić, jedan od najboljih naših geografa, raspravio je sve zablude i stranputice o obliku Zemlje koje je čovjek imao kroz povijest, pokazujući da je u velikoj mjeri kriva uvriježena pretpostavka o mračnosti srednjeg vijeka, kao i o povezivanju fundamentalnog kreacionizma, primjerice, teorije da je Zemlja ravna ploča, s naukom Crkve jer je konstanta razvoja teologije također poimanje Zemlje kao kugle kod svih crkvenih naučitelja.

Pomak od prirodnih znanosti i ljestvice milijardi godina na društvene znanosti i ljestvicu tisuća godina (era čovječanstva) zaokružio je predavanjem „Gdje je bila pradomovina indoeuropljana“ akademik Ranko Matasović, pokazujući da gotovo kvantitativni rezultati poredbene i rekonstrukcijske lingvistike mogu dati odgovore na pitanja o podrijetlu i raznolikosti indoeuropskih jezika, kojima pripada i hrvatski.

Trećeg dana Festivala akademik Josip Faričić te dr. sc. Nenad Raos, u svijetu poznati hrvatski kemičar, a u hrvatskoj najpoznatiji popularizator kemije, održali su satove geografije i kemije u dvjema sinjskim gimnazijama.

Doc. dr. sc. Tomislav Portada i student Zvonimir Mlinarić održali su radionice ŠKOLSKE KNJIGE „Čime se bavi kemija“ u dvama razredima OŠ Ivana Mažuranića na Hanu, a popodne treću radionicu „Analizom pogodi koja je sol u vodi“ za skupinu od deset učenika s područja Cetinske krajine.

Večernji program Festivala otvorio je akademik Lásló Forró, profesor na prestižnome švicarskome federalnome tehnološkom institutu EPFL, i to predavanjem o nanotehnologiji, kojoj je on jedan od sustvaratelja jer je u području novih i naprednih materijala jedan od najboljih znanstvenika na svijetu. U predavanju je pokazao cijeli niz potpuno novih primjena nanotehnologije i nanomaterijala, koji utjelovljuju znanje fizike, kemije, biologije, tehnike, medicine… i čovječanstvu mogu donijeti potpuno novi tehnološki zamah.

Drugo predavanje održala je doc. dr. sc. Tea Žakula, energetičarka zgrada sa zagrebačkog FSB-a, a inače mlada znanstvena povratnica u Hrvatsku nakon doktorata na prestižnom MIT-u SAD-u. Pokazala je koliko je, usprkos velikom napretku tehnologije, naša optimizacija potrošnje energije u zgradama na niskim razinama, tako da su zapravo često tradicionalna rješenja bolja od najmodernijih „pametnih“, ako ih se ne upotrebljava pametno.

Dr. sc. Nenad Raos u trećem je predavanju iznio niz teorija o nastanku života u svemiru, zaključivši s novom teorijom prema kojoj bi život nastao kao prilagodba određenih polimera (poput kerogena) iz meteorita na Zemljin vodeni okoliš.

Četvrtog dana Festivala u gimnazijama su gostovali akademik Lászlo Forró, dr. sc. Nenad Raos i doc. dr. sc. Tea Žakula, a navečer su zanimljiva predavanja održali dr. sc. Branka Salopek-Sondi s Instituta Ruđer Bošković, Ivana Sondija s Rudarsko-naftno-geološkog fakulteta u Zagrebu te astronom Ante Radonić, koji je nakon predavanja pozvao na promatranje neba teleskopima za pripadnike svih dobnih skupina u dvorištu Alkarskih dvora. [ IZ DRUGIH MEDIJA | ferata.hr ]