Kako se biraju, regrutiraju i obučavaju finski učitelji...

Kao i u drugim zemljama koje postižu visoke akademske rezultate, kritičari često odbacuju finski primjer zato što status učitelja vide kao kulturološko obilježje koje ne može biti promijenjeno politikom, pa se stoga ne može replicirati u drugim državama.

Ali, kao i u drugim akademski uspješnim zemljama, status učitelja, kad ga pobliže promotrimo, u velikoj se mjeri čini rezultatom primjene specifičnih politika i praksi koje su uvelike ponovljive.

Dok se slično može reći i za druge zemlje, uključujući i neke zemlje istočne i jugoistočne Azije, postoji specifičan finski model koji se uvelike razlikuje od raznih azijskih modela.

■ ZAŠTO JE U FINSKOJ UČITELJSKA KARIJERA IZBOR BR. 1 ZA NAJBOLJE I NAJBISTRIJE UČENIKE?

Plaća nije odgovor na to pitanje.

Učiteljska plaća u Finskoj je razmjerno dobra, ali ništa privlačnija od učiteljskih plaća u mnogim drugim europskim zemljama. Zapravo, raspon plaća među profesionalcima u Finskoj je vrlo malen u usporedbi s većinom drugih naprednih industrijskih zemalja, što znači da razlike u kompenzaciji u Finskoj općenito manje utječu na izbor karijere nego u drugim zemljama.

Odgovor je zasigurno povezan s razinom poštovanja koju učitelji u Finskoj uživaju, ali još više sa selekcijskim procesom, samim radom i radnim uvjetima.

Zbog činjenice da Finska ima vrlo visoke standarde koji moraju biti ispunjeni da bi kandidat mogao ući u programe obuke za učitelja, upadanje na takve programe donosi prestiž uspješnom kandidatu.

Također, Finska je obrazovanje učitelja premjestila na sveučilišta, što također donosi određeni prestiž mladim ljudima koji ulaze u svijet poučavanja, zbog toga što oni dobivaju profesionalnu obuku u istim institucijama koje obučavaju najprestižnije profesije.

FINSKA JE RAZVILA VRLO PROMIŠLJEN NASTAVNI PLAN i zatim učiteljima osigurala velik stupanj autonomije s obzirom na to kako pristupaju tom nastavnom planu.

Finski učitelji imaju ujedno nastavni plan vrijedan poučavanja i stupanj autonomije u načinu na koji pristupaju tom nastavnom planu svojstvenom samo profesijama visokog statusa.

Finska ulaže puno truda u oblikovanje kurikuluma koji podupire kreativnost i inovaciju, zbog čega učitelji imaju posao koji posjeduje mnoge atraktivne značajke drugih profesija što uključuju istraživanje, razvoj i dizajn.

Finski učitelji neprestano razvijaju svoje intelektualne i kreativne sposobnosti.

Budući da je Finska, razumljivo, zadovoljna poslom koji njezini učitelji obavljaju, ona ima povjerenja u njih i njihovu profesionalnu prosudbu do stupnja koji je rijedak u svijetu (znak čega je činjenica da u Finskoj ne postoje testovi koji se daju učenicima svih razina da bi se nadzornicima omogućilo donijeti prosudbe o usporednoj vrijednosti učitelja ili škola.).

Takva visoka razina povjerenja, intelektualni izazovi kurikuluma koji podrazumijeva neprestano inoviranje, zadovoljstvo saznanja da ste primljeni u profesiju u koju je vrlo teško ući, znanje da ćete raditi s drugima koji imaju ista postignuća te profesionalna autonomija koju se obično veže samo s profesijama najvišeg statusa – sve to poučavanje čini vrlo atraktivnom profesijom.

Stoga ne treba čuditi da Finska ima vrlo visoku stopu retencije učitelja, s otprilike 90 posto obučenih učitelja koji ostaju u profesiji cijelu karijeru.

■ VRBOVANJE UČITELJA I UČITELJSKA PLAĆA

Finski programi za edukaciju učitelja iznimno su selektivni – PRIMAJU SAMO JEDNOG OD DESET UČENIKA KOJI SE PRIJAVE.

• Rezultat toga je da Finska regrutira samo najbolje.

Kandidate se ocjenjuje na temelju njihovih srednjoškolskih rezultata i postignuća, izvannastavnih aktivnosti i rezultata na državnoj maturi. Nakon što kandidati prođu prvi krug testiranja, promatra ih se u nekoj aktivnosti koja nalikuje na poučavanje i zatim intervjuira. Samo kandidati s jasno izraženom sposobnošću za poučavanje, uz odličan akademski uspjeh, mogu biti primljeni.

Učiteljska plaća u Finskoj je malo viša od europskog prosjeka, ali ništa iznimno.

Plaće učitelja se uspoređuju s drugim profesijama u Finskoj, ali su prosječne u usporedbi s drugim europskim zemljama.

Učitelji u nižim razredima osnovne škole s minimalnom količinom nužne edukacije primaju 34.720 američkih dolara tijekom svoje prve godine poučavanja, a najviše mogu očekivati tijekom karijere je 45.157 dolara.

OECD-ov prosjek za srednjoškolskog učitelja početnika je 30.735, a najviša plaća srednjoškolskog učitelja je 48.938 dolara.

Plaće edukatora su nešto niže od drugih profesionalnih plaća u Finskoj.

■ INICIJALNA EDUKACIJA I OBUKA UČITELJA

U Finskoj je tijekom 1970-ih edukacija učitelja s učiteljskih fakulteta premještena na sveučilišta. Otad su daljnje reforme zahtijevale od svih učitelja da posjeduju magisterij.

Samo 11 sveučilišta u Finskoj provodi programe za edukaciju učitelja (postoji i pet strukovnih škola za osposobljavanje učitelja), stoga je kontrolu kvalitete i stroge standarde vrlo lako postići.

OD OSNOVNOŠKOLSKIH UČITELJA se zahtijeva da na fakultetu steknu diplomu iz edukacije te da postanu prvostupnici iz dva kurikularna osnovnoškolska predmetna područja.

OD SREDNJOŠKOLSKIH UČITELJA se zahtijeva da steknu diplomu iz predmeta koji će poučavati te da završe dodatnu petu godinu edukacije osmišljenu tako da bi se osiguralo da su svladali svoj zanat, bilo to uz njihov glavni terenski rad ili nakon što su završili četiri godine studija.

Na kraju petogodišnjeg programa oni stječu magisterij.

Edukacija učitelja je uvelike OSLONJENA NA NAJNOVIJA ISTRAŽIVANJA, uz snažan naglasak na pedagoškom poznavanju sadržaja.

Studenti također moraju provesti punih godinu dana poučavajući u školi povezanoj s njihovim sveučilištem prije nego što mogu diplomirati. Te škole povezane sa sveučilištima su škole za oblikovanje učitelja, gdje budući učitelji i istraživači razvijaju i oblikuju nove prakse i završavaju istraživanja o poučavanju i učenju.

• Programe za edukaciju učitelja u Finskoj nadzire Vijeće za procjenu višeg obrazovanja.

■ NAPREDOVANJE U KARIJERI

Zato što finski sustav stavlja tako velik naglasak na autonomiju škola i učitelja, ne postoji jasno definiran način napredovanja u nastavničkoj karijeri.

Učitelji imaju kontrolu nad svojim učionicama, nastavnim planovima i vremenom izvan učionice, stoga napredovanje u karijeri ne utječe nužno na njihovu poslovnu autonomiju ili im dopušta da donose velike promjene u školu.

Uspješni učitelji mogu postati ravnatelji, koje imenuje lokalna gradska vlast.

Ravnatelji su financijski odgovorni za školski budžet, ali ne uživaju veliki autoritet nad učiteljima – ne postoji tradicija ravnatelja koji promatraju učitelje da bi ih evaluirali.

U manjim školama ravnatelji često i poučavaju uz svoje ostale dužnosti.

■ PROFESIONALNI RAZVOJ UČITELJA

FINSKE ŠKOLE SE FINANCIRAJU S OPĆINSKE RAZINE, stoga se uvjeti profesionalnog razvoja razlikuju od općine do općine.

Nacionalna vlada ZAHTIJEVA od svake općine da financira barem tri dana obaveznog profesionalnog razvoja svake godine, ali to vrijeme provedeno u profesionalnom razvoju uvelike varira u školama.

Također, vlada ne regulira vrstu profesionalnog razvoja u koji se učitelji upuštaju. Istraživanja pokazuju da prosječni finski učitelj ulaže sedam dana godišnje u profesionalni razvoj, dok neke općine organiziraju velike događaje za obuku učitelja u kojima sudjeluje više škola, a druge ostavljaju svojim školama da razviju stručne programe za svoje učitelje.

Ministarstvo obrazovanja je 2010. odvojilo 27 milijuna dolara da bi poduprlo razvoj nacionalnog programa za pružanje pristupa profesionalnom razvoju, a nada se da će udvostručiti taj iznos do 2016. godine.

...........................

NAPOMENA:

• Centar za sustavno vrjednovanje međunarodne edukacije (The Center on International Education Benchmarking, CIEB) provodi istraživanja o najuspješnijim edukacijskim sustavima u svijetu. Nudi pristup informacijama, analizi i mišljenjima o edukacijskim sustavima najuspješnijih zemalja.
• Izvor: ncee.org