Otapaju li se snijeg i led ili se tale

Za razliku od razgovornog jezika u kojem riječi upotrebljavamo ležerno, ne zamarajući se pretjerano sitnijim nepreciznostima, u stručnom bismo jeziku, posebice ako je riječ o kemiji i fizici, ipak trebali  posvetiti malo više pozornosti  točnijem izražavanju.

Dobar su primjer glagoli topiti i taliti. Ovih su zimskih dana u medijima, a i u svakidašnjem govoru česte fraze „snijeg se otopio” ili „snijeg se otapa”.

Jesu li te riječi sa stajališta kemije ispravno upotrijebljene?

Prema Hrvatskom jezičnom portalu ovo su značenja glagola topiti:

1. (što) a. činiti da neka tvar prijeđe iz krutog u tekuće stanje prirodnim putem ili zagrijavanjem do odgovarajućih uvjeta [topiti led]; b. razlagati krutu tvar u tekućini; otapati; c. uranjati u tekućinu; utapati, umakati, močiti;

2. (se) a. prelaziti u tekuće stanje pod djelovanjem topline [snijeg se topi].

Za glagol taliti značenje je preciznije:

1. (što) činiti da kruta tvar zagrijavanjem prelazi u tekuće stanje;

2. (se) prelaziti na taj način u tekuće stanje.

U kemijskoj terminologiji razlikujemo glagole otapati (otopiti) i taliti (rastaliti).

Proces koji snijeg prolazi zbog povišenja temperature nije otapanje, već taljenje. Snijeg je načinjen od sitnih kristalića leda, tj. vode u čvrstom agregacijskom stanju. Dovođenjem topline snijeg mijenja agregacijsko stanje − tali se iz čvrstog u tekuće stanje, tj. vodu.

Led se na sobnoj temperaturi tali sve dok se ne rastali. Ubacimo li ga u toplu vodu, led se ne otapa, već se tali.

Otapanje je pak drukčija vrsta promjene − za nju je potrebno otapalo poput vode. Primjerice, kuhinjska sol otapa se u vodi. Dobivena smjesa zove se vodena otopina kuhinjske soli. Ispari li voda iz takve smjese, ponovno ćemo dobiti kuhinjsku sol.

No za razliku od hrvatskog jezika u kojem je u svakidašnjoj komunikaciji svejedno hoćete li reći topi li se nešto ili se otapa, a pritom misliti na taljenje, u engleskom jeziku jasna je granica između procesa otapanja i taljenja.

Za „otapanje” snijega uvijek će se upotrebljavati glagol melt (engl. snow melts − snijeg se tali), a za otapanje soli u vodi glagol dissolve (engl. how water dissolves salt − kako voda otapa sol).

Jednaka se razlika javlja i u njemačkom jeziku. Njemački glagol schmelzen opisuje proces za čije je zbivanje presudan učinak topline, a glagol lösen proces za čije je zbivanje presudan učinak tekućine (tj. otapala).

Navike se teško mijenjaju, ali kad učenike poučavate o promjenama agregacijskih stanja, naglasite im opisane razlike na primjeru snijega. Kao dodatni primjer zadajte im taljenje i otapanje čokolade tijekom priprave kolača − neka uoče i opišu jezične, ali i kemijske razlike u tim procesima.

Na kraju svega, i danas su nam u jeziku ostatci geocentričnog shvaćanja svijeta. Još uvijek govorimo kako „Sunce izlazi i zalazi” iako svi dobro znamo da se Zemlja okreće oko Sunca. No to je tema za neku drugu priču...

Goran Bukan