ŠTO ČINITI, KAMO KRENUTI...
Trebaju li sve zemlje koristiti šangajsku matematičku metodu?
Čim je Šangaj počeo sudjelovati u PISA-inim testiranjima, 2009. i 2012. godine, našao se na samom vrhu PISA-inih ljestvica u matematici, ostavljajući daleko iza sebe zemlje poput Njemačke, Velike Britanije i SAD-a, ali i Singapur i Japan.
U čemu je njegova tajna? Život učitelja u šangajskoj osnovnoj školi uvelike se razlikuje od života učitelja u većini drugih zemalja. Kao prvo, svaki učitelj se specijalizira za određeni predmet – ako poučavate matematiku, tada poučavate samo matematiku.
Ti učitelji specijalisti prolaze obuku koja traje najmanje pet godina, tijekom koje stječu duboko razumijevanje svog predmeta i načina na koji djeca uče.
Nakon što su se kvalificirali učitelji osnovne škole obično uzimaju samo dvije lekcije po danu, dok ostatak vremena provode pomažući učenicima koji trebaju dodatnu pomoć i raspravljajući o tehnikama poučavanja s kolegama.
„Ako usporedite njih s engleskim učiteljem u osnovnoj školi, oni imaju možda pet dana obuke tijekom svoje inicijalne godine obuke za učitelja“, kaže Ben McMULLEN, ravnatelj škole Ashburnham Community School u Londonu.
„Oni možda imaju neku dodatnu obuku tijekom prve ili druge godine poučavanja, ali ne možemo uspoređivati stručnost nekog tko ima pet godina obuke u specifičnom predmetu s nekim tko se obučava samo nekoliko dana.“
Slična priča odvija se i u srednjoj školi, gdje učitelji provode manje vremena u učionici s učenicima nego na planiranje i poboljšavanje lekcija.
POSTOJE I DRUGE RAZLIKE:
- školski dani su dulji – od 7 do 16 ili 17 sati
- razredi su veći.
- lekcije su kraće – svaka traje 35 minuta, nakon čega slijedi 15 minuta nestrukturirane igre.
Nema preferencije učenika prema njihovim sposobnostima i svaki učenik mora shvatiti lekciju prije nego učitelji nastavi s gradivom.
„U ranim godinama škole osnovna aritmetika se obrađuje puno sporije nego, na primjer, u Velikoj Britaniji“, kaže McMullen, koji je putovao u Šangaj u jednoj od grupa britanskih učitelja koje britanski Odjel za obrazovanje šalje svake godine.
„Oni su pogledali naš kurikulum i bili su užasnuti time koliko toga pokušavamo poučavati“, kaže McMullen. „Oni ne poučavaju razlomke prije četvrte ili pete godine. Dotad pretpostavljaju da su djeca već vrlo fluentna u množenju i dijeljenju. To je u biti pristup 'poučavanja za svladavanje': pokrivanje manjih jedinica gradiva i pravljenje manjih postupnih koraka naprijed, vodeći brigu o tome da cijeli razred može napredovati zajedno i da se stvari ponavljaju tako dugo dok ih svi doista ne shvate.“
Čini se da drugi gradovi u Kini nisu na istoj razini kao i Šangaj.
Na PISA-inim testovima 2015. Šangaj je dijelio mjesto s gradovima Pekingom, Jiangsuom i Guangdongom, s kojima je zauzeo peto mjesto u matematici, iza Singapura, Japana, Tajvana i Hong Konga.
Također se sugeriralo da je na rezultate Šangaja u prethodnim godinama moglo utjecati to što četvrtina učenika u gradu nije bila uključena u njih. Međutim, PISA inzistira na tome da njezini rezultati pokazuju da djeca običnih radnika u Šangaju postižu bolje rezultate od djece profesionalaca na Zapadu.
To je jedna od ključnih atrakcija sustava – pomaže siromašnoj djeci da shvate svoj potencijal, povećavajući društvenu mobilnost.
Ali, postoje i loše strane, prema Henrietti MOORE s Instituta za globalni prosperitet na University College London.
- Jedna od kritika kineskog sustava je da roditelji previše traže od svoje djece. Otprilike 80 posto učenika prima privatne lekcije izvan škole.
„Jedna od negativnih strana roditeljskog interesa za edukaciju jest to da za njih to postane natjecanje, oni su više kompetitivni od svoje djece, stoga žele da njihova djeca imaju sve te dodatne satove“, kaže HenrietteMoore.
Stoga, je li to sustav koji bi druge zemlje trebale usvojiti?
„Ja bih usvojila ideju da svatko tko poučava matematiku mora duboko razumijevati konceptualne izgradnje matematike i duboko razumijevati kako djeca uče to“, kaže Anne WATSON, profesorica emeritus na Sveučilištu Oxford. „Ja bih također željela preuzeti ideju o visokim očekivanjima za svakoga.“
Online poduzetnica Martha LANE-FOX je također obožavatelj šangajskog sustava.
„Dvije stvari mi se zaista sviđaju“, kaže Martha Lane-Fox. „Ideja da svatko može biti veći majstor u matematici nego što mi ovdje u Velikoj Britaniji smatramo. Također mi se zaista sviđa nevjerojatna pozornost posvećena detaljima. Zaista sam zainteresirana za taj pristup postupnog napretka i kretanja u malim skokovima. Osnovne postavke te politike su ispravne i nevjerojatno je koliko inspirira mišljenje da svatko može postati bolji u matematici.“
Osnovna škola u kojoj Ben McMullen radi već je primijenila neke od šangajskih ideja, kaže on. Nema stavljanja učenika u grupe prema njihovim sposobnostima, učenici više surađuju i u učionici se osjeća „drugačija atmosfera“.
„Mlađi učenici s vremenom imaju nevjerojatno robustan osjećaj za matematiku, računanje i za koncept“, objašnjava McMullen.
Učiteljima je odlična još jedna strana primjene šangajskog sustava – manje je ocjenjivanja.
........................
NAPOMENA:
- BBC News je odjel BBC-a odgovoran za prikupljanje i emitiranje vijesti i informativnog programa. Taj odjel je najveća svjetska organizacija za emitiranje vijesti koja stvara 120 sati radijskog i televizijskog programa svaki dan, a redovito objavljuje i vijesti na internetu.
- Izvor: bbc.com












