Na cijeni su zidari i tesari, a diplome medicine i fizike traže svi

Škole i fakulteti i dalje prate neka svoja upisna pravila koja se u velikoj mjeri i dalje ne poklapaju s potrebama tržišta.

Zavod za zapošljavanje završava 2016. godinu objavom Preporuka za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja u 2017. godini u kojima su na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini detaljno opisali u kojim bi školama i fakultetima trebalo povećati broj upisanih i stipendiranih učenika i studenata, a u kojima treba smanjivati kvote jer mladi ljudi koji ih završe ne mogu naći posao ili bježe preko granice. Dokument od 50-ak stranica trebao bi pažljivo proučiti ravnatelj svake srednjoškolske i visokoškolske obrazovne ustanove, ali i resorna ministarstva koja sudjeluju u određivanju upisnih kvota.

Prema preporukama zagrebački bi fakulteti i Sveučilište, tako, trebali smanjiti broj upisanih studenata na politologiji, filozofiji, novinarstvu, tekstilno-tehnološkim fakultetima, grafici, agronomiji, prometu, veterini, ali i poslovnoj ekonomiji. Maturanti se ovog ljeta ne bi trebali upisivati ni na trogodišnje stručne studije za trenere, poslovnu ekonomiju ili javnu upravu. Lista četverogodišnjih srednjih škola još je veća.

– Analiza i prognoza potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima provedena je na osnovi statističkih podataka i relativnih pokazatelja o zapošljavanju nezaposlenih osoba prema obrazovnom programu koji su završile, podataka o nedostatku radnika pojedinih zvanja dobivenih anketom poslodavaca te kvalitativnih dojmova savjetnika stečenih iskustvom posredovanja pri zapošljavanju – objašnjavaju autori studije.

Kod prognoza budućeg tržišnog položaja pojedinih zvanja u obzir su uzeti strategije i planovi razvoja pojedinih sektora na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Preporuke za 2017. također su uzele u obzir podatke o broju već upisanih učenika i studenata u pojedine obrazovne programe, kao i najavljene promjene upisnih kvota. Sredinama koje nemaju fakultete/srednje škole preporučuje se stipendiranje učenika i studenata na drugim područjima. Poznato je da samo četvrtina srednjoškolaca u Hrvatskoj uspijeva brzo (unutar 6 mjeseci) naći posao po završetku škole, dok je kod visoke stručne spreme taj udio oko 40 posto.

S fakultetskom diplomom (ne i svakom) po lakoći zapošljavanja mogu se uspoređivati jedino neka zvanja iz trogodišnjih obrtničkih i drugih škola. Zagrebački ured sugerira da se u dvogodišnjim ili trogodišnjim školama poveća upisna kvota za niz zvanja u građevini, mesare i pekare, dok bi primjerice trebalo smanjiti upisna mjesta u školama za frizerke, tehničke crtače i fotografe. Većini se sugerira da upišu više učenika za brojna građevinska zvanja, dok bi četverogodišnje srednje škole za veterinarske, odjevne, prehrambene, prometne, kemijske i tehničare cestovnog prometa trebalo prorijediti. Na fakultetskoj razini zvanja budućnosti donose medicina, matematika, fizika, računarstvo, farmacija, germanistika, logopedija, rehabilitacija, elektrotehnika i strojarstvo. Među nezaposlenim osobama oko 70 tisuća je mlađih od 29 godina, 72 tisuće starije je od 50, a oko 109 tisuća dugotrajno je bez posla. Iduće će godine država u njihovo zapošljavanje uložiti 1,5 milijardi kuna, od čega 700 milijuna kuna u stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa, koje bi se trebalo primijeniti i na nezaposlene s četverogodišnjom srednjom školom. Naknada za stručno osposobljavanje je 2400 kuna mjesečno. [ IZ DRUGIH MEDIJA | vecernji.hr | fotografija: HINA ] Cijeli tekst pročitajte OVDJE.