Zašto finski učenici uspijevaju s manje domaće zadaće?

To pitanje ukazuje na srž zabrinutosti roditelja zbog teškog rada i prevelikog pritiska na djecu u školi. Roditelji suočeni sa svim pitanjima i prepiranjima s djecom oko domaće zadaće mogli bi se zapitati o njezinoj vrijednosti jer djeci u Finskoj ništa ne manjka iako dobivaju puno manje domaće zadaće od djece u većini ostalih zemalja.

Prema Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj, „jedna od najupečatljivijih činjenica u vezi s finskim školama jest to da njihovi učenici imaju manje sati nastave od učenika u bilo kojoj drugoj zemlji OECD-a.“

■ DUGI LJETNI PRAZNICI

To također dovodi u pitanje i drugi problem između škola i obitelji – višu cijenu ljetnih praznika.

Dok djeca u Engleskoj i Walesu sjede u svojim školskim klupama do sredine srpnja, učenici u Finskoj u to doba su već šest tjedana na praznicima – ljetnim praznicima koji traju 10 do 11 tjedana.

Da nastavimo tu priču o "manje je više" – učenici u Finskoj ne moraju krenuti u školu sve dok ne napune sedam godina – iako ih većina kreće u ranijoj dobi.

Ali, kad je riječ o međunarodnim PISA-inim testovima, Finska je na šestom mjestu.

Stoga, što se događa?

• Zašto finski učenici, iako kasnije počinju i imaju manje nastave, svejedno postižu takve rezultate?

U sklopu stogodišnje komemoracije koja će se održati sljedeće godine, Finska ima projekt kojim želi podijeliti s drugim zemljama ono što u njezinim školama dobro funkcionira.

Saku TOUMINEN, ravnatelj tog projekta HundrEd, kaže da roditelji u Finskoj ne žele da njihova djeca provode previše vremena u školama. Kaže da postoji „holistički“ pristup edukaciji, gdje roditelji žele pristup naklonjen obiteljima.

Zamolili smo čitatelje da pošalju dopisniku BBC-ja Seanu COUGHLANU svoja pitanja u vezi sa školom. Sean je izabrao četiri pitanja, mi smo od čitatelja zatražili da odaberu jedno, a to je došlo od Lukasa MILANCIUSA, 16-godišnjeg učenika.

Lukas je pitao sljedeće: „Kako to da Finska ima kraće školske dane i nema domaću zadaću, a ipak njezini učenici postižu bolje rezultate od ostalih zemalja?“

Lukas je objasnio što ga je potaknulo da postavi to pitanje:

„Želio sam saznati zašto druge zemlje ne usvoje taj edukacijski sustav. U teškoj sam situaciji – moram pisati jako puno domaće zadaće i provesti puno vremena svakodnevno u školi, a to mi ne ostavlja dovoljno vremena za ostale aktivnosti.“

■ POŠTOVANJE PREMA UČITELJIMA

U Finskoj učenici dobivaju vrlo malo domaće zadaće, a ne postoji ni kultura dodatnih privatnih instrukcija.

Ključna koncepcija finskog školskog sustava je „povjerenje“, kaže Saku Touminen.

Roditelji vjeruju školama da će donijeti ispravne odluke te isporučiti dobro obrazovanje njihovoj djeci – a škole ulažu povjerenje u kvalitetu svojih učitelja.

Poučavanje je u Finskoj posao visokog statusa, a učitelji imaju mnogo profesionalne neovisnosti. To je vrlo različita filozofija od one gdje su škole izgrađene oko testiranja, ljestvica uspješnosti i javne odgovornosti.

Ali, prije donošenja bilo kakvih ocjena o tome da je finski pristup jedina opcija za napredak, isto tako se možemo osvrnuti na edukacijske sustave Singapura ili Južne Koreje. Njihovi učenici također postižu rezultate bolje od većine zemalja, ali uz sasvim drugačiji kulturološki pristup, temeljen na dugačkim satima i nemilosrdnom pritisku.

■ 'DUGOROČNO PLANIRANJE'

To postavlja pitanje o tome da li školski sustavi, umjesto da oblikuju sljedeću generaciju, jednostavno zrcale društvo koje već postoji.

Saku Touminen kaže da je finski školski sustav neodvojiv od kulture kojoj služi. Dodaje

da je to „društveno kohezivno“, ravnopravno i efikasno društvo koje ima dosljedno pouzdan školski sustav koji reflektira to društvo.

To bi moglo zvučati kao da su zemlje zauvijek zapele sa školskim sustavima koje su naslijedile.

ALI, VRIJEDI SPOMENUTI da ne postoji ništa nedostižno u vezi s finskim uspjehom. Izgrađen je na temeljima uvedenima u 1970-tima i 1980-tima, koji su običan školski sustav pretvorile u vodeći.

Russel HOBBY, voditelj Nacionalne udruge ravnatelja Velike Britanije, smatra tu „stabilnost“ ključnom razlikom.

„U Finskoj postoji dugoročni pristup edukacijskoj politici koji znači da planovi vrijede dugo, što im daje priliku da prorade“, kaže Hobby. „U Engleskoj vrijedi suprotno. Vlada se neprestano miješa u školsku politiku i postoji određena opsjednutost strukturom – kao što je slučaj u gimnazijama i akademijama – umjesto da se fokusiraju na dokaze.“

Ali, u Velikoj Britaniji ne postoje znakovi smanjenja sati ili dana provedenih u školi. Engleska, Wales, Škotska i Sjeverna Irska su već iznad OECD-ovog prosjeka u pogledu broja dana poučavanja. Učenici u Engleskoj već dobivaju u prosjeku dodatnih 150 sati poučavanja po godini više od svojih finskih kolega.

■ 'DOMAĆA ZADAĆA FUNKCIONIRA'

OECD-ov direktor obrazovanja Andreas SCHLEICHER kaže da su dodatni sati povezani s boljim rezultatima.

„Ako poučavate samo jedan sat više tjedno, vidjet ćete posljedice toga u višim prosječnim rezultatima“, kaže Schleicher. „Ali, to ne znači da će to biti dovoljno da dostignete Finsku – zato što zemlje poput Finske mogu donijeti višu vrijednost u učenju u manje sati.“

Postoji još jedno veliko pitanje koje se postavlja o tom balansiranju između kvantitete i kvalitete. Kad bi učenici provodili manje vremena u školi i imali dulje školske praznike, što bi to značilo za roditelje koji rade i za cijenu skrbi za djecu?

Također postoje i loše vijesti u pogledu domaće zadaće. Čak i ako je finski učenici ne trebaju, istraživanja sugeriraju da ona pozitivno utječe.

Profesorica Susan HALLAM iz Instituta za edukaciju kaže kako postoje „tvrdi dokazi“ da domaća zadaća zaista poboljšava rezultate učenika.

„Tu nema nikakve sumnje“, kaže ona.

Istraživanje koje je proveo britanski Odjel za obrazovanje pokazalo je da kod učenika koji su radili 2 do 3 sata domaće zadaće noću postoji gotovo 10 puta veća šansa za postizanje boljih rezultata na završnim testovima nego kod učenika koji nisu pisali domaće zadaće, a to nas ponovno vraća kasnonoćnim raspravama o nezavršenoj domaćoj zadaći.

......................

NAPOMENA:

• BBC News je odjel BBC-ja odgovoran za prikupljanje i emitiranje vijesti i informativnog programa. Taj je odjel najveća svjetska organizacija za emitiranje vijesti koja stvara 120 sati radijskog i televizijskog programa svaki dan, te redovito objavljuje vijesti na internetu.
• Izvor: bbc.com