Projekt s temom 'Vode u zavičaju'

Zavičaj je izvor mnoštva ideja za projekte, a jedna od mogućih tema su "Vode u zavičaju". Projekt koji potiče zanimanje za upoznavanje zavičaja ima višestruku vrijednost, a osobito je važan ako pridonosi razvoju ekološke svijesti u učenika, pa smo u trećem razredu odabrali temu o vodama.

Definirali smo ciljeve projekta:

upoznati vode u zavičaju, saznati kako su se u prošlosti kućanstva opskrbljivala vodom, za što se voda upotrebljavala u prošlosti, a za što se upotrebljava danas, upoznati vode kao prirodno stanište biljaka i životinja te saznati što onečišćuje vode i kako ih treba zaštititi.

Odredili smo i odgojno-obrazovne ishode:

• upoznati vode u zavičaju te načine opskrbe vodom kućanstava u prošlosti
• znati nabrojiti i opisati biljke i životinje voda u zavičaju
• znati pokazati neke važnije vode na zemljovidu zavičaja
• prikupljati, istraživati i usustavljivati nove podatke i obavijesti o zavičajnom području.

U Žminjštini su mnoge lokve isušene ili zatrpane, a samo su neke očuvane do danas i prirodno su stanište mnogih biljaka i životinja. U prošlosti su bile važnije za čovjeka i njegove djelatnosti. Učenici su od svojih pradjedova i prabaka saznali kako se voda iz lokava, zbog ograničenih količina skupljene kišnice u cisternama, u prošlosti rabila čak i za pranje odjeće.

U današnje se vrijeme ljudi znatno lakše opskrbljuju vodom, a upoznavanjem s težim uvjetima života u prošlosti u učenika se razvija svijest o tome koliko je voda važna za život čovjeka, kako je treba čuvati od onečišćenja i štedjeti. Posebno je bilo zanimljivo istraživati nazive lokava u Žminjštini. Neke lokve još krase istarska sela okružena zelenilom i pokojim suhozidom.

Važnost mora u našem je zavičaju nezaobilazna ne samo zbog njegove prirodne ljepote, nego i zbog morskih plodova važnih u prehrani, pomorstva, turizma i sl. Potoci, rijeke i jezera važni su za opskrbu stanovništva vodom i staništa su biljnog i životinjskog svijeta. Oni čine srce istarskoga krajolika još životnijim i ljepšim.

Vode stajaćice, kao što su močvare i lokve, potrebno je čuvati od isušivanja ne bi li se sačuvale mnogobrojne biljne i životinjske vrste. Lijepo uređene lokve u istarskim selima i močvara Palud dvadesetak kilometara udaljena od Žminja ukras su našega poluotoka.

Kako smo sudjelovali u projektu?

Učenici su bili podijeljeni u pet skupina u kojima su u različitim pisanim izvorima – enciklopedijama, časopisima, dnevnom tisku, internetu i sl. – istraživali i proučavali podatke o lokvama, rijekama, jezerima, močvarama i moru. Radili su samostalno ili u skupinama, u školskoj knjižnici ili kod kuće razgovarajući s roditeljima, bakama i djedovima, prabakama i pradjedovima, rodbinom te sa starijim sumještanima. Drugog dana proljeća, na Svjetski dan voda, dopješačili smo do lokve udaljene od Žminja 20-ak minuta hoda. Nakon kraćeg odmora počeli smo je promatrati. Učenici su procjenjivali dubinu lokve, njezino dno te biljni i životinjski svijet u lokvi i pokraj nje. Nekoliko ju je učenika fotografiralo, a s mještanima smo razgovarali o njezinu održavanju u današnje vrijeme te o uporabi vode u prošlosti.

Nekoliko je učenika istraživalo nazive lokava u užem zavičaju, a podatke su prikupili od svojih predaka i mještana. Te su nazive napisali na plakat.

Učenici su od starijih mještana prikupljali podatke o opskrbi kućanstava vodom u prošlosti te o tome kako je u prošlosti voda iz lokava služila za napajanje stoke, pranje odjeće, namakanje konoplje, zalijevanje vrtova i sl.

Sljedeći smo put terensku nastavu održali u Posebnom ornitološkom rezervatu Palud. Nakon vožnje autobusom uz stručno smo vodstvo razgledali rezervat, uočavali raznolikosti biljnog i životinjskog svijeta, s promatračnice dalekozorom promatrali ptice selice koje se u proljeće, na povratku u zavičaj, odmaraju u Istri prije nastavka leta. Potom smo na plaži tražili otiske dinosaura. Nakon odmora prepustili smo se promatranju i osluškivanju mora, a dojmove smo izrazili slikanjem pastelama koje smo uz sendvič i vodu ponijeli u ruksacima.

Na jednodnevnom svibanjskom izletu po Istri posjetili smo rijeke Mirnu i Rašu te jezero Butonigu. Učenici su na temelju prikupljenih informacija i fotografija napisali igrokaz i izradili plakat te male slikovnice o vodama.

Ples se u projektu može iskoristiti kao stvaralački oblik rada. Odabrali smo glazbu koja je tematski vezana za vode (Voda, Na Rečine, Maestral i Plavi val), a zatim stvarali i uvježbavali koreografiju na satu glazbene kulture, tjelesne i zdravstvene kulture te u izvannastavnim aktivnostima. Od plastičnih vreća za smeće učenici su izradili kostime za nastup dizajnirane prema motivima vode. Razvrstavali su otpad i od ambalaže izrađivali makete voda i krajolika uz njih. Makete na kojima su se isticale lokve, rijeke, močvare i more izložili smo u svojoj učionici.

Učenici su pisali igrokaze na satu hrvatskog jezika ili kod kuće i uvježbavali ih. Izradili su štapne lutke od kartona. Origamijem su izrađivali žabe, ribe, dupine, zmije, patke i sl. Igrokaz je bio popraćen zvukovima vode snimljenima na CD.

Pisali su i stihove na zavičajnom govoru na dodatnoj nastavi. Za Dan očeva izradili su školjke od glinamola za očeve, a za Majčin dan vaze od glinamola ukrašene morskim motivima za svoje majke. Izradili su jednostavan pročišćivač od ugljena i pijeska u plastičnoj boci kako bi prikazali postupak pročišćivanja vode.

Prezentacija projekta

Na kraju nastavne godine učenici su roditeljima predstavili projekt na razrednoj priredbi. Tom su prigodom recitirali, glumili, pjevali i plesali. Za kraj priredbe učenici su pripremili i vodili kviz za roditelje. Roditelji su se podijelili u skupine natjecatelja, a svaka je skupina nazvana po jednoj vrsti vode. Izvlačili su papiriće s pitanjima te odgovarali na njih, a svaki se točan odgovor bodovao. Pitanja su bila vezana uz temu projekta ili su bila zabavnog tipa (npr. otplesati dio koreografije uz glazbu koju su učenici izvodili na priredbi). Pobjednička je skupina dobila prigodan dar. Potom su prikazane fotografije s terenske nastave i svim su učenicima uručene diplome za uspješno sudjelovanje u projektu.

Učenici rado sudjeluju u nastavnim projektima i svake su školske godine sve samostalniji i kreativniji u radu, a mi učitelji spremniji smo za nove izazove.

Piše: Gordana OTOČAN

..........

Gordana Otočan diplomirana je učiteljica razredne nastave u OŠ Vladimira Gortana u Žminju. U svojem radu posebnu pozornost posvećuje zavičajnosti i poticanju razvoja učeničkih izražajnih sposobnosti s pomoću različitih oblika stvaralaštva: literarnog, recitatorskog i likovnog. Svoj pedagoški rad obogaćuje plesom koji je, osim što služi rekreaciji, još jedan oblik dječjega kreativnog izražavanja.