Zašto su njemačke škole više napredovale od američkih?

Obje te zemlje su najveće demokracije, s najvećim ekonomijama na svom kontinentu. Obje imaju raznoliku populaciju, jake sindikate, federalni sustav vlasti, potražnju za vještom radnom snagom i školski sustav kojem je 2000. godine bila jako potrebna reforma.

Nakon ispitivanja škola i javnog mnijenja u objema zemljama našoj se ekipi i znanstvenicima sa Sveučilišta u Münchenu nametnulo zanimljivo pitanje: zašto su njemačke škole toliko napredovale od početka stoljeća, a američke nisu?

Naš izvještaj možete pročitati na: hks.harvard.edu/pepg, ali evo nekih ključnih činjenica:

• Godine 2000. američki i njemački učenici u dobi od 15 godina postizali su otprilike isti uspjeh na međunarodnim testovima u čitanju, matematici i znanosti, a nedugo nakon toga u obje su zemlje pokrenute velike školske reforme.
• Do 2012. njemački 15-godišnjaci nadmašivali su svoje američke vršnjake za 32 boda u matematici, što je razlika koja predstavlja više od godinu dana učenja. U znanosti rezultati su bili 27 bodova viši u Njemačkoj, a u čitanju 10 bodova.

Njemački uspjesi nisu bili nezasluženi. U objema zemljama razlika između rezultata učenika u gornjim i donjim četvrtinama distribucije rezultata testova znatno se suzila između 2000. i 2012. Smanjivanje tog jaza bilo je naglije u Njemačkoj.

Kasniji dobici u uspješnosti mogu se povezati s višim plaćama njemačkih učitelja. Godine 2013. novi srednjoškolski učitelji u Njemačkoj primali su 51 posto više plaće, dok su oni sa 15 godina iskustva primali 41 posto više (otprilike 70.000 dolara u Njemačkoj te 50.000 u SAD-u).

Osnovnoškolski učitelji bez iskustva zarađivali su oko 47.500 dolara u Njemačkoj, otprilike 10.000 dolara više od američkih učitelja.

Nijemci su našli način da isplaćuju te velikodušne plaće bez nametanja viših troškova poreznim obveznicima.

Izdaci po učeniku za srednjoškolsko obrazovanje su otprilike 10.300 dolara u Njemačkoj i 12.700 u SAD-u. Na osnovnoškolskoj razini to je 7600 dolara u Njemačkoj, a 11.000 dolara u SAD-u.

Unatoč činjenici da Nijemci dobivaju više za manje, oni nisu zadovoljni kao Amerikanci svojim lokalnim školama i učiteljima, prema našim anketama. Na tradicionalnoj skali A do F 47 posto ljudi u SAD-u daje svojim lokalnim školama A ili B, što čini samo 42 posto Nijemaca. Na sličan način tipična američka odrasla osoba daje A ili B za 51 učitelja u lokalnim školama, dok Nijemci ocjenjuju samo 41 posto svojih učitelja tako visoko.

Zašto su se njemačke škole poboljšale nakon 2000. godine, a američke nisu? Je li to zbog toga što je školska reforma u Njemačkoj progurana konsenzusom političkih vođa, edukatora, učiteljskih sindikata i javnosti, dok se u SAD-u brzo pojavila sindikalna i politička opozicija?

Zašto su troškovi u Njemačkoj tako niski kad su učitelji tako dobro plaćeni? Je li to zbog toga što njemačke škole vodi država, uz malo federalne uprave i bez ikakvih lokalnih školskih odbora? Je li efikasnije kada škole vodi jedna razina vlasti umjesto da ih vodi partnerstvo između savezne države i lokalnih vlasti?

Zašto Nijemci daju učiteljima niže ocjene kada njihovi učenici više uče? Je li to zbog toga što njemački učenici, ako žele napredovati, moraju proći ispite u dobi od 10 godina i zatim ponovno nakon završetka srednje škole? Kada učenici moraju proći takve rizične ispite, očekuju li i roditelji i javnost više od svojih učitelja?

Naravno, ne možemo izvući nikakve konkretne zaključke na temelju bilo kakve usporedbe dviju zemalja.

• Ali, svejedno se isplati razmisliti o ovim pitanjima kada vidimo da se dvije slične zemlje tako dramatično razlikuju u edukacijskim ishodima.

........................

NAPOMENA:

• Autor članka je Paul E. Peterson – direktor programa o edukacijskoj politici i upravljanju pri Sveučilištu Harvard, viši savjetnik na Hoover Institutu pri Sveučilištu Stanford te glavni urednik portala Education Next.
• Izvor: educationnext.org