Obrnuta nastava

Dosad je bilo uobičajeno da se nastava izvodi u školi, u učionici u kojoj bi nastavnik predavao novo gradivo i u kojoj bi učenici usmeno odgovarali ono što su naučili te rješavali testove, a kod kuće bi pisali domaću zadaću i učili. Taj tradicionalni oblik nastave u pojedinim sredinama sve više potiskuje „pomiješano učenje”, formalni program izobrazbe u kojem učenik, i dalje pohađajući nastavu, sudjeluje u nastavnim aktivnostima, a kod kuće se priprema s pomoću interneta.

Preokrenuta učionica

Udruga europskih školskih ravnatelja (ESHA) ističe da je temeljni cilj izobrazbe izgraditi vještine i sposobnosti koje će djeci omogućiti uspješan život u 21. stoljeću. Učenike stoga valja naučiti vještinama koje će im pomoći u prikupljanju i procjeni informacija te stjecanju znanja na temelju tih podataka s pomoću suvremenih tehnoloških pomagala.

ESHA se zalaže za aktivno učenje u razredu, koncept prema kojem učitelji na školskom satu razgovaraju s učenicima umjesto da predaju. Promiče se ideja da učenici kod kuće, gledajući i slušajući videolekcije, upoznaju nastavno gradivo prije nego što će ga obrađivati u školi. Domaća bi se zadaća rješavala u razredu s učiteljem koji bi tako uspostavljao aktivan i kvalitetan odnos s učenicima. Taj je oblik nastave poznat pod nazivima „stražnji razred”, „preokrenuta učionica”, „obrnuta nastava” i Thayerova metoda.

Uporabom videa i drugih medija učenici mogu lako kontrolirati sadržaj lekcija, gledati ih, slušati, vraćati se na početak i slično. Tako pripremljeni dolaze u razred, diskutiraju, primjenjuju stečeno znanje i rješavaju probleme. Umjesto da predaje, učitelj bdije nad učenikom i pomaže mu kada zapne u svladavanju gradiva primjećujući i ispravljajući pogreške u njegovu razmišljanju, posebice one koje se ponavljaju.

Izobrazba za 21. stoljeće

Kako bude raslo zanimanje za „obrnutu nastavu”, pojavljivat će se i nova pomagala za potporu školskom kurikulumu. Očekuje se da će ubrzani razvoj mobilnih komunikacijskih pomagala omogućiti učenicima pristup širim i bogatijim izvorima izobrazbe, u vrijeme i na mjestu koje im najviše odgovara.

Mnogi su već danas uvjereni da će taj pedagoški pristup biti temelj za nastavni proces u 21. stoljeću.