Projektni sastanak u Poljskoj

Projektni sastanak trajao je uobičajenih tjedan dana, a sudjelovala su tri učenika i tri učiteljice. Partneri iz Poljske, Turske, Italije, Rumunjske, Bugarske, Finske i Hrvatske našli su se u Varšavi. Bila je to jedinstvena prigoda vidjeti i upoznati poljski glavni grad.

Poljska prijestolnica Varšava smještena je na obalama rijeke Visle. Grad je to u kojem živi gotovo dva milijuna stanovnika. Varšava je i rodni grad znamenitog skladatelja Fryderyka Chopina i znanstvenice Marie Sklodowske-Curie, dobitnice Nobelove nagrade za kemiju. Kao naselje nastala je u 13. stoljeću, a službenom prijestolnicom postala je u 16. stoljeću. Tijekom povijesti Varšava je nekoliko puta bila potpuno srušena, posljednji put u Drugom svjetskom ratu u njemačkom bombardiranju, ali je svaki put ponovno obnovljena zbog čega ju često nazivaju „Grad feniks“. Povijesno središte Varšave (Starego Miasto) uvršteno je 1980. godine na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine kao jedinstven primjer poslijeratne obnove starog središta grada koje sadrži primjerke građevina u svim povijesnim razdobljima od 13. do 20. stoljeća. Svojom ljepotom, uz građevine, plijene brojne crkve, parkovi i spomenici.

Posebno je zanimljiv Muzej povijesti poljskih Židova, u kojem smo doznali sve o tisućugodišnjoj povijesti Židova u Poljskoj, od dolaska prvih Aškenaza, uglavnom trgovaca, u te krajeve, o njihovom načinu života, kulturi, tradiciji, pismu, jeziku i običajima sve do tragičnog pogroma Židova i holokausta u Drugom svjetskom ratu. Muzej ima 4000 četvornih metara izložbenog prostora popraćenog s osam galerija, mnoštvom displeja i interaktivnih mapa, računalnih simulacija, fotografija, videozapisa i replika povijesnih građevina.

Učenicima je bilo pripremljeno zanimljivo upoznavanje varšavskog Starog grada putem igre. Osmislili su je domaćini koji su i predvodili međunarodne skupine učenika. One su dobile zaduženje naći znamenitosti: statuu Varšavske sirene – simbola grada, staru gradsku tržnicu, kraljevsku palaču, danas predsjedničku rezidenciju, Sigmundov stup, starogradske utvrde, spomenik najznačajnijem poljskom književniku Adamu Mickiewiczu. Sve te lokacije učenici su morali fotografirati i odgovoriti na zadana pitanja.

Posjet Znanstvenom centru Kopernik bio je neponovljivo iskustvo. Mjesto je to koje svojim brojnim mogućnostima u posjetiteljima svih dobi potiče želju za učenjem. U ponudi su različite aktivnosti – eksperimenti, radionice, interaktivne igre. Izložbeni je prostor podijeljen na više područja: ogledala, planetarij, genetika, svjetlost, visoki napon, robotika, psihologija, genetika, čovjek i okoliš, korijeni civilizacije, park otkrića, umjetnost i znanost.

Nakon dva dana provedena u Varšavi otputovali smo u Gdinju, grad domaćin našeg projekta u Poljskoj. Učenici su smješteni u obitelji svojih vršnjaka i ujedno domaćina.

Treći dan našeg boravka potpuno je bio posvećen nastavnim sadržajima. Svi smo se našli u školi Podstawowa, u gradskom naselju Witominu. Budući da svaki projektni sastanak uključuje određenu temu, ovdje je to bila primjena informatičke tehnologije u nastavi. Domaći učenici i gosti bili su na nastavi koju su za njih organizirali nastavnici iz različitih zemalja u projektu. Učili su se različiti predmeti, ali uz primjenu računala u nastavi, a poseban naglasak bio je na satima informatike. Održana je i prezentacija filmskih radova na zadanu temu „Što želim raditi u budućnosti“. Svi su filmovi pokazali da svi mladi, iako žive u različitim zemljama, kulturama i životnim uvjetima, vrlo slično i vrlo zrelo razmišljaju o vlastitoj budućnosti, ali i budućnosti naše civilizacije.

Idući dan posjetili smo Univerzitetski centar u Gdanjsku, sveučilišnom središtu regije u kojem studira oko 30 tisuća studenata. S obzirom na temu susreta, mi smo bili gosti Fakulteta elektronike, telekomunikacija i računalstva, na kojemu smo poslušali nekoliko zanimljivih predavanja i upoznali se s različitim tehnologijama budućnosti.

Slobodno vrijeme učenici su proveli u avanturističkom parku Orlowo, u kojem su nakon različitih adrenalinskih igara u prirodi uživali u obroku uz logorsku vatru.

Posljednji dan našeg boravka u Poljskoj bio je posvećen upoznavanju baltičkih gradova Gdinje, Sopota i Gdanjska. Gdinja je najmlađa od tih gradova, često nazivana „poljskim prozorom u svijet“. Gradom je postala 1926. godine i ubrzo izrasla u najveću baltičku luku, a za vrijeme Drugog svjetskog rata bila je to pomorska baza iz koje se Poljska branila od njemačke invazije. Dio luke posjetili smo tijekom gradskog obilaska, a posebno su nam se svidjeli brodovi koji su dio te povijesti, a danas su pretvoreni u brodove muzeje. Prekrasan pogled na grad doživjeli smo s vidikovca Kameni grad, najviše točke Gdinje, s koje se može vidjeti cijelo područje – obližnja naselja, puno šuma koje okružuju grad i prekrasno, plavo Baltičko more.

Posjetili smo i najpoznatije baltičko ljetovalište Sopot. Unatoč vjetru i niskim temperaturama, grad osvaja ljepotom arhitekture, mnoštvom hotela, vila i parkova te nepreglednim pješčanim plažama isprekidanima bijelim drvenim molovima koji služe kao šetnice. U ljetnoj sezoni Sopot posjećuju brojni turisti iz cijele Europe.

Treći grad koji smo upoznali je Gdanjsk, povijesno središte Pomeranske oblasti, grad bogate povijesti, nekad u sastavu Njemačke i s pretežito njemačkim stanovništvom, zvan i Danzig. Danas je, kao i tada, grad središte trgovine, pomorstva i brodogradnje. Stari dio grada je uz rijeku Moltawu i zadivljuje zgradama u nizozemskom stilu. Cijelim gradom dominira Katedrala svete Marije, najveća crkvena građevina od cigle koja može primiti dvadeset tisuća vjernika, a sagrađena je u gotičkom baltičkom stilu. Grad je opasan fortifikacijskim utvrdama. Središtem dominira Duga ulica, danas pješačka zona.

Boravak u Poljskoj potpuno je ispunio naša očekivanja: posjetili smo predivne gradove, puno naučili o poljskoj kulturi, tradiciji, folkloru, običajima, povijesti i umjetnosti. Naši su domaćini bili srdačni i gostoljubivi, a učenici su odlično prihvaćeni u obiteljima svojih poljskih vršnjaka.

Cjelodnevnim razgovorom na engleskom jeziku, koji je radni jezik projekta, učenici su usavršili svoje komunikacijske vještine i razvili nova znanja i socijalne vještine. Učitelji su pripremili i održali zanimljiva predavanja koja mogu koristiti svi jer su dostupna na stranicama projekta. Znanost je svima postala zanimljivija zbog novog pristupa i upotrebe inovativnih tehnologija. Prijateljstva među učenicima rođena tijekom rada na ovom projektu trajat će još dugo, jer upravo su naše različitosti ono što nas povezuje kao dio ukupnog bogatstva europske kulturne baštine.

Sve što smo radili i naučili u ovom projektu objedinit ćemo u zajedničkoj knjizi koja će sadržavati dio naših bogatih i nezaboravnih iskustava stečenih uz pomoć Erasmusa i voditi nas u budućnost.