O trnini naučili i oduševili sve

Svoje je projekte predstavilo deset osnovnih i tri srednje škole iz Krapinsko-zagorske županije. Osim OŠ Stubičke Toplice u organizaciji Smotre sudjelovalo je MZOS RH, Agencija za odgoj i obrazovanje te Krapinsko-zagorska županija . Ravnateljica škole Brigitte GMAZ, ujedno dopredsjednica Županijskog povjerenstva za organizaciju i provedbu Smotre i načelnik Općine Stubičke Toplice Vladimir BOSNAR srdačno su poželjeli dobrodošlicu gostima te mentorima i učenicima 13 zagorskih škola. Dožupanica Jasna PETEK je pozdravila skup i naglasila: „Da bi mogli biti aktivni morate imati određena znanja i interese što se treba njegovati od najranijih dana, navike koje steknete u djetinjstvu zadržat ćete i u budućnosti te postati aktivni građani koje doprinose kvaliteti cijelog društva“.

Cilj je ove smotre bio učenicima osnovnih i srednjih škola omogućiti stjecanje građanske i ostalih kompetencija za cjeloživotno učenje. 

Prigodnim programom goste su zabavili nastupi Dramske i Folklorne skupine razredne nastave voditeljica Jasmine ČUKELJ i Đurđice MIHOVILIĆ te kazivanje poezije predstavnice OŠ Stubičke Toplice na ovogodišnjem LiDraNo-u  Patricije ŠTURLAN.

Županijsko povjerenstvo je za sudjelovanje na Nacionalnoj smotri predložilo sve predstavljene projekte, a konačni izbor sudionika napravit će Državno povjerenstvo. Državna smotra  je zakazana za 21. svibnja 2016. u Zagrebu.

Na Županijskoj smotri su predstavljeni projekti:

• OŠ „Vladimir Nazor“ Budinščina – PŠ Hrašćina: Od razrednog projekta do udruge
• OŠ Matije Gupca Gornja Stubica: Zagorska hiža – jučer, danas, sutra
• OŠ Brestovec Orehovički: Poduzetničko gnijezdo
• OŠ Ksavera Šandora Gjalskog Zabok: Volontirajmo zajedno
• OŠ Ante Kovačića Zlatar: Djeca potrošači
• OŠ Sveti Križ Začretje: Prijateljstvo – face to face ili fejs
• OŠ Oroslavje: Na put oko svijeta s Josipom Mikulcem
• OŠ Stubičke Toplice: Trnina
• OŠ Lijepa naša, Tuhelj: Veseli školski hodnici
• OŠ Đure Prejca Desinić: School Uniforms – Školska uniforme
• SŠ Bedekovčina: Odijevanje ima svoja pravila
• Gimnazija AGM, Zabok: I ja želim mirno živjeti
• ŠUDIGO: Art park ŠUDIGO

 Svakako je vrijedno bilo čuti i komentare o Smotri. „Uz njegovanje tradicije, običaja i narječja, ove je godine poduzetništvo kao tema uključeno u mnogim projektima. Sve pohvale za školu domaćina.“ – rekla je Snježana ROMIĆ, predsjednica Županijskog povjerenstva za organizaciju i provedbu Smotre.  Tomislav OGRINŠAK, viši savjetnik za nacionalne programe iz Agencije za odgoj i obrazovanje je posebno pohvalio projekt Trnina:  „Jako mi se svidio vaš projekt Trnina. Uz takve proizvode, predložio bih da osnujete učeničku zadrugu. I jako mi se sviđa zgrada škole i učionice – sve je lijepo, uredno, moderno opremljeno. Također pohvaljujem učeničke nastupe!“

.........

O PROJEKTU TRNINA

OŠ Stubičke Toplice: Ništa nismo znali o trnini, pa čak ni ime, a sada znamo – sve!

Poznato je da učenici jako vole učionicu zamijeniti prirodom i ići na školske izlete. Tako su u jesen, učenici trećih razreda u sklopu nastave Prirode i društva orijentaciju u prostoru provjeravali na licu mjesta – šetnjom na obližnje brdo Kapelščak. Uz rubove napuštenih pašnjaka ugledali su neobične grmove s malim tamnim bobicama koji su privukli njihovu pažnju. Znatiželjno su prišli grmu i dobro ga pogledali. Pitali su se što je to uopće? Smiju li dodirnuti, brati, jesti? Kakvog je mirisa?

Učiteljica im je objasnila da se ta biljka zove trnina ili divlja šljiva i da su je ljudi prije jeli dok su u polju čuvali stoku. Zainteresirali su se. Uzeli su grančicu i odlučili istražiti sve o toj biljci.

Tako se došlo do ideje za ovogodišnji projekt Građanskog odgoja i obrazovanja pod mentorstvom učiteljica Monike BARIĆ i Mirne AVIROVIĆ DOMITREK za učenike razredne nastave.

• KAKO JE TEKLO ISTRAŽIVANJE

Na početku su učenici trebali proučiti dijelove Ustava RH, Konvencije o pravima djeteta i Deklaracije o ljudskim pravima, stranice Ministarstva poljoprivrede, Pravilnik o mjerama za utvrđivanje pokretnina koje imaju kulturnu vrijednost. Na internetskim stranicama Ministarstva poljoprivrede saznali su da trnina nije zaštićena biljka već je zaštićena djelomično zbog prostora na kojem raste. U skupinama su tražili informacije na internetu, proučavali literaturu. Javnim glasovanjem dogovoreno je da će problem riješiti istraživanjem na terenu, razgovorom s roditeljima, bakama i djedovima, anketiranjem sumještana te izradom male kuharice kako se ova tradicijska biljka ne bi zaboravila. Uz pomoć mama i baka učenici su prikupili recepte i pripremali razne proizvode od trnine, a na školski jelovnik uvršten je njihov kolač sa džemom od trnine. U školi su trninu i crtali i slikali, te izrađivali granu trnine kaširanjem. Prikupili su tradicijske predmete i prikazali dio kuhinje sa pripremljenim proizvodima od trnine. Na temelju istraživačkih rezultata škola je izradila Tradicijsku kuharicu – jela, kolači i pripravci od trnine. Cilj projekta je bio potaknuti učenike, roditelje i starije sumještane na važnost očuvanja i upoznavanje zaboravljene biljke trnine, što je u potpunosti ostvareno.

• UČENICI: ŠTO SMO NAUČILI O TRNINI

Na internetu smo pročitali da se TRNINA još naziva TRNJINA, TRNULA, TRNAVKA, TRN, CRNI TRN, TARN, DIVLJA ŠLJIVA, GRMULJA, KUKINJA. Doznali smo da se trnina već jako dugo koristi, postoje dokazi da se konzumirala još u mlađem kamenom dobu. Zovu je i divlja voćka iz neolitika, a kao voće poznavali su je i u starom Rimu. Trnina je u prirodi rasprostranjena u gotovo cijeloj Europi i dijelu sjeverne Afrike. Smatra se pretkom današnjih kultiviranih vrsta šljiva.

Trnina raste u grmu ili manjem drvu. Kao grm raste u visinu od 1 do 3 metra, a kao drvo može narasti do 5 metara. Cvate sitnim bijelim cvjetovima u ožujku, travnju i svibnju. Plod dozrijeva od kolovoza do listopada, tamnoplave je boje, promjera 10 - 12 mm. Probali smo trninu u ovom razdoblju i jako je trpko-kiselog okusa pa nam je stiskala usta. Probali smo je ponovno nakon pojave mraza, u studenom, prosincu kada je najbolja za jelo. Saznali smo da trnina raste uz rubove šuma, pašnjaka, na zapuštenim livadama i u živicama. Drvo trnine zbog svoje fine strukture upotrebljava se za izradu drški alata, štapova i palica. Zbog oštrih i dugačkih bodlji trnina se sadi u gustu živicu kao živi zid oko vrta ili dvorišta za obranu od prolaska stoke i divljih životinja. Pogodna je za uzgoj na zemljištima koja klize jer bujnim korijenom sprječava klizanje tla. Otkrili smo da je iznimno ljekovita. Plodovi se koriste kad su  prezreli i od njih se rade džemovi i sok ljekovitog djelovanja. Dodaje se kao začin u jela od divljači, posebno u gulaše, ukiseljene trnine koriste se umjesto maslina, a sušene se mogu osim za čaj koristiti u raznim jelima. Sve što smo napravili po receptima naših baka prezentirali smo na Smotri dana kruha i zahvalnosti za plodove zemlje: pitu od trnina, sirnu gibanicu s trninom, smotanu gibanicu, buhtle s džemom od trnine, gibanicu sa jabukama i trninom, kruh s trninom, štrudlu s trninom, zljevku s trninom; džemove od trnine i jabuke, trnine i šipka, trnine i kruške, sirup od trnine, liker od trnine, čaj i kompot od trnine s jabukom i dunjom. Zapravo, ništa nismo znali o toj biljci, a sad znamo sve!

• PREDSTAVLJANJE PROJEKTA

Projekt je dosad predstavljen na Županijskoj smotri Dani kruha i zahvalnosti za plodove zemlje u Loboru, Svehrvatskoj smotri Dani kruha u Stubičkim Toplicama, Uredu Turističke zajednice Općine Stubičke Toplice, načelniku Općine Stubičke Toplice, Radnom tijelu za ekologiju i kulturu Općine Stubičke Toplice, na Radio Stubici i u Zagorskom listu. Na 9. Županijskoj smotri projekata učenika osnovnih i srednjih škola iz Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo naša je trnina dobila velike simpatije sudaca i ostalih sudionika. Predloženi smo za Državnu smotru.

 „Djeca su pokazala visoku razinu motiviranosti i snalažljivosti. Bilo je zadovoljstvo voditi ih na putu istraživanja i učenja.“ – zaključila je Monika BARIĆ, OŠ Stubičke Toplice, mentorica u projektu Trnina

............

Blanka DOKO, knjižničarka

Fotografije: Arhiva OŠ Stubičke Toplice