Projekti i zavičajna nastava

Kako živimo gotovo u samom središtu Istre, udaljeni od većih istarskih gradova, u nas je snažno razvijen osjećaj zavičajnosti počevši od govora kojim se naši učenici služe, a to je žminjska domaća beseda, do njegovanja pjesme, plesa, tradicije i običaja.

Radeći u takvu okružju, nameće se potreba da to zavičajno bogatstvo još više približimo djeci. Sve se učiteljice razredne nastave trude unijeti u svoj rad što više sadržaja iz zavičajne nastave.

U PRVOM SE RAZREDU tako u sklopu teme „Od kuće do škole” obrađuju tradicijske dječje igre, bogatstvo našega mjesta, stari obrti u njemu, godišnja doba i sl.

UČENICI U DRUGOM RAZREDU upoznaju svoje mjesto i njegovu bližu okolicu, bogatstvo biljnog i životinjskog svijeta, građevine, zanimanja, promet u mjestu i sl.

S pomoću teme „Živim u Istri” U TREĆEM RAZREDU upoznaju zanimanja stanovnika Istre, naselja na brežuljcima, vode u zavičaju, autohtone biljke i životinje, kulturno-povijesne spomenike, stare običaje, nakit, oruđe i sl.

U ČETVRTOM RAZREDU zajedno istražujemo jezik u zavičaju, govor, pismo (glagoljica), stvaramo zavičajni rječnik, njegujemo tradicijsku pjesmu i ples.

Kao učiteljica razredne nastave, u redovit program uvijek nastojim uklopiti i sadržaje iz zavičajne nastave.

Tijekom svojega pedagoškog rada vodila sam mnogobrojne projekte u koje sam, uz djecu, nastojala uključiti i roditelje (istraživanja, izrada plakata...). Tako su nastali sljedeći projekti: „Stari zanati”, „Zanati u mom mjestu”, „Kažuni i suhozidi u mom kraju”, „Kali (lokve) na Žminjštini”, „Naj u Istri”, „Zaštićeno u Istri”, „Glagoljica” i drugi. Svi su projekti bili zanimljivi i uspješni, no istaknula bih „Glagoljicu”. Projekt sam provela s učenicima četvrtog razreda u suradnji s kolegicom Ivom Pucić Fekter koja je također vodila četvrti razred. Potaknuo nas je sadržaj iz Prirode i društva koji učenike upoznaje s Hrvatskom u doba narodnih vladara i Bašćanskom pločom. Kako Istra obiluje raznim natpisima i spomenicima na glagoljici, lako nam je bilo odabrati takav projekt.

S pomoću njega učenici usvajaju i obogaćuju svoje znanje o začetcima pismenosti i glagoljašima u Istri te uče glagoljicu.

Projekt smo ostvarili u drugom polugodištu, a sastojao se od niza aktivnosti:

• pisali smo glagoljicom
• izrađivali smo slova od kolaža, glinamola
• flomasterima smo crtali glagoljična slova i ukrašavali ih
• „dešifrirali” smo poruke na glagoljici za Valentinovo
• izrađivali smo čestitke i uređivali pano za Uskrs
• pisali smo narodne poslovice glagoljicom na pločici od glinamola
• posjetili smo Roč i ondje razgledali stari tiskarski stroj i Misal po zakonu rimskoga dvora iz 1483. godine, prvu knjigu tiskanu na hrvatskom jeziku i vlastitu, glagoljičnom pismu
• posjetili smo Aleju glagoljaša koja se sastoji od 12 postaja, odnosno spomenika vezanih za glagoljicu
• izrađivali smo plakate s temom glagoljice, odnosno Aleje glagoljaša (učenici su dobili zadatke koje su riješili kod kuće uz pomoć roditelja)
• izrađivali smo pozivnice za prezentaciju projekta
• na kraju smo projekt predstavili roditeljima i djelatnicima škole.

EVO I NEKOLIKO PRIMJERA IZ PRAKSE!

Dešifriranje poruka za Valentinovo

U povodu Valentinova organizirali smo malu zajedničku proslavu u školskoj dvorani (4. a i 4. b razred). Dan prije učenici su kod kuće, uz pomoć starijih, morali zapisati izreke o ljubavi. Na proslavi smo, osim pjesme i plesa, organizirali i nekoliko igara. Jednu smo igru nazvali „Dešifriraj poruku”.Učenici su bili podijeljeni u skupine. Svaka je skupina morala zapisati jednu poruku na glagoljici i staviti je u plastično srce. Zatim je svaka skupina odabrala po jedno srce (dakako, ne ono s vlastitom porukom) te trebala latiničnim pismom napisati poruku koja je bila napisana glagoljicom. Svaka je skupina dobila i malu pomoć, odnosno tablicu s transliteracijom glagoljičnih slova u latinična. Poruke su bile na hrvatskom standardnom jeziku, a glasile su ovako:

• Ljubav se dijeljenjem množi.
• Želiš li biti voljen, voli i budi vrijedan ljubavi.
• Ljubav je ono što svi nosimo u srcu.
• Ljubiti znači radovati se sreći drugoga.
• Pobijedila je skupina koja je prva uspjela prevesti poruku.
• Narodne poslovice na pločicama od glinamola

U sklopu projekta povezivali smo što više nastavnih sadržaja. Na satu likovne kulture dizajnirali smo, odnosno izrađivali pločice od glinamola na kojima su učenici ispisivali narodne poslovice.

Najprije su dobili zadatak da kod kuće zapišu nekoliko narodnih poslovica na čakavštini ili na hrvatskom standardnom jeziku. Potom smo na satu hrvatskog jezika čitali i tumačili što znače te izreke, a onda su učenici izrađivali pločice od glinamola. Glinamol smo dobro izmijesili da postane mekan, a zatim smo ga izvaljali u obliku pločice. Učenici su nakon toga urezivali slova, odnosno riječi čačkalicom ili drvenim štapićem. Na kraju su napravili dvije rupice na vrhu kroz koje smo poslije provukli špagu i po želji ukrasili pločice narodnim ornamentima (npr. onima koji se nalaze na narodnoj nošnji). Nakon što su se pločice osušile, objesili smo ih na pano te ispod njih na papirić zapisali iste te poruke na latinici i na kraju ih pokazali roditeljima i djelatnicima naše škole.

Izrada i prezentacija plakata

Nakon što smo posjetili Roč i Aleju glagoljaša, učenici su birali temu prema kojoj će izraditi plakat. Teme su bile postaje u Aleji koje smo zajednički razgledali i razgovarali o njima, tiskarski stroj u Roču i tamošnje freske vezane za glagoljicu. Neki su učenici dobili zadatke za samostalan rad, a neki u paru. Na plakatu su kod kuće, samostalno ili uz pomoć roditelja, trebali prikazati određenu postaju, odnosno temu. Na plakat su napisali najvažnije podatke o zadanoj postaji. Učenici su se služili internetom i knjigama iz knjižnice. Neki su na plakatima pisali rukom i sami crtali, a neki su se služili računalom i sličicama i tekstom ispisanima pisačem. Na kraju su, na završnoj svečanosti, predstavili svoje plakate.

To je samo dio projekata koje sam provodila sa svojim učenicima. Njima je takav način rada uvijek zanimljiv i zahvaljujući njemu s lakoćom usvajaju nova znanja te obogaćuju vlastito iskustvo.

...................

Suzana DELTIN, dipl. učiteljica

Suzana Deltin diplomirana je učiteljica razredne nastave. Najprije je radila kao odgojiteljica u dječjem vrtiću, a sada već četrnaest godina radi u OŠ Vladimira Gortana u Žminju. U svojem radu posebnu pozornost posvećuje zavičajnoj nastavi i razvijanju kreativnosti u učenika, odnosno razvoju likovnog, glazbenog, plesnog i literarnog izričaja.