Zašto mi je život u Hrvatskoj bolji nego u Kanadi?

Trenutačno radi u Savskoj Vesi i Varaždinu, gdje i živi. Da bi stvar bila zanimljivija, ne planira povratak jer tu ima sve što treba a i, kaže, ‘nije sve u novcu’.

Radio je kao profesor engleskog jezika

Studirao je politologiju u Calgaryju a nakon završetka studija nije mogao pronaći posao, pišu Međimurske novine.

Neko je vrijeme proveo putujući po Južnoj Americi gdje je radio kao profesor engleskoga u jednoj osnovnoj školi u Bogoti. Po povratku u Kanadu, očaran Latinskom Amerikom, upisao je studij međunarodnih odnosa s fokusom upravo na Latinsku Ameriku. Umjesto prakse u jednoj od tih zemalja, završio je u Hrvatskoj:

“Došao sam na studentsku praksu, da bih kasnije dobio posao i upoznao svoju suprugu s kojom imam trogodišnju kćer” dodaje.

Ne žele otići u Kanadu jer im kvaliteta života ni približno ne bi bila kao ovdje.

“Nadređeni u Hrvatskoj imaju razumijevanja”

Uspoređujući dvije zemlje, Galeski je istaknuo bitne razlike. Što se tiče profesionalnog života, za razliku od Hrvata koji su dosta ležeran narod i često ne poštuju vremenske okvire, u Kanadi se svi pridržavaju rokova i sve se odvija točno u zakazano vrijeme.

Ali zato su nadređeni u Hrvatskoj izuzetno fleksibilni i imaju razumijevanja, čega u Kanadi nema. Automobili, plin i benzin u Kanadi su puno jeftinije, dok je hrana za oko 20 posto skuplja.

Odlazak u restoran u Hrvatskoj košta pet puta manje nego u Kanadi. Noćni život u Kanadi nemjerljiv je s izlascima u Hrvatskoj:

Skupo obrazovanje

Uspoređujući troškove života u Kanadi i Hrvatskoj dotaknuli smo se i teme obrazovanja. Za razliku od Hrvatske, gdje 14-godišnjaci moraju odabrati srednju školu i odlučiti čime će se baviti do kraja života, obrazovni sustav Kanade drugačije je posložen. Polaznici gimnazije (najsličnije High school) imaju par godina više za donošenje odluke. S 18 godina mogu upisati faks, no ne moraju odmah odabrati usmjerenje.
- U Kanadi postoje tzv. generalne studije gdje možete pohađati sveučilište barem dvije godine i vidjeti što je kemija, računovodstvo, ekonomija, gospodarstvo (...) i onda nakon dvije godine birate čime se želite baviti. - objasnio je Patrick. Takav sustav daleko je bolji od onog koji imaju Hrvatska i ostale zemlje Europe, koji djecu na neki način limitira. No, takav sustav visokoškolskog obrazovanja ima svoju cijenu i to za naše pojmove vrlo visoku. Obrazovanje u Kanadi predstavlja veliku investiciju, o čemu svjedoči i podatak da obrazovanje jedne osobe košta oko 100.000 dolara. Patrick kaže da je u njegovo vrijeme godina studija koštala barem 10.000 dolara. Osim za smještaj i knjige, studenti su dužni plaćati i (visoku) školarinu, pa za razliku od Hrvatske tipičan kanadski student ima posao.
- Kad sam bio student, morao sam raditi kako bih se mogao uzdržavati. Navečer ili rano ujutro radio sam u skladištu dućana s igračkama. Kako bi mogli financirati svoje obrazovanje, studenti su primorani tražiti i studentski kredit ili uzeti zajam, koji potom godinama vraćaju. Znam puno ljudi koji su danas odvjetnici ili doktori i još uvijek otplaćuju studentske kredite. - pojasnio je Patrick za Međimurske novine.

Poslodavci su otvoreni i za drugačije kvalifikacije nego su možda tražene, a priliku će dati ljudima u kojima prepoznaju inicijativu, volju i želju.

“Ako to prepoznaju, spremni su i dodatno uložiti u vaše obrazovanje. Uvijek se organiziraju neki interni treninzi koji vas tomu mogu podučiti” objašnjava Galeski.

“Ako pomišljate na odlazak u Kanadu, pripremite se. Vrlo je hladno”, poručuje Patrick.[ IZ DRUGIH MEDIJA | mnovine.hr ]