Genijalni skladatelj

Ludwigu je otac u vrlo ranoj dobi omogućio glazbenu edukaciju i nadao se da će mu sin postati glazbeni genij poput Mozarta. Johann je mladog Ludwiga često budio usred noći te ga prisiljavao da vježba klavir.

U dobi od sedam godina Ludwig je počeo javno nastupati, a s 13 je postao pomoćni orguljaš u jednoj kapelici u Kölnu. Godine 1787. Ludwig van Beethoven putuje u Beč gdje susreće Mozarta, ali nakon kratkog boravka mora se vratiti u Bonn zbog majčine smrti. Pet godina poslije vraća se u Beč i u njemu ostaje do kraja života.

Beč je bio jedan od velikih europskih glazbenih centara u to doba. Mnogo je ljudi već čulo za Beethovena i pokazivalo veliko zanimanje za njegovu glazbu. U Beču Ludwig susreće i Josepha Haydna te nakratko postaje njegov učenik. Bečani su Beethovena smatrali čudakom zbog njegovog neurednog izgleda, divlje crne kose i zato što je živio po vlastitim pravilima.

Tijekom boravka u Beču Beethoven postaje vrlo slavan, drži velike koncerte te putuje u Berlin i Prag na turneje.

Kasnih 1790-ih Beethoven otkriva da postupno gubi sluh i počinje najveća kriza u njegovu životu. Ali, upravo tijekom tog razdoblja Ludwig van Beethoven piše svoja najbolja djela, u kojima pokazuje radost i emocije, ali i svoju bol. Beethoven je tada skladao svoju najpopularniju simfoniju – Simfoniju br. 5 i najpoznatiju operu – Fidelio. Do 1820. godine potpuno je gluh. Nije se više pojavljivao u javnosti i provodio je većinu vremena pišući glazbu.

U svojim posljednjim godinama Beethoven je stvarao duža i kompliciranija djela. Prema kraju svog života napisao je slavnu i posljednju – Simfoniju br. 9, koja je bila vrlo uspješna, iako je Beethoven nije mogao čuti. Skladao je i sonate, glazbu za žičane kvartete. Ludwig van Beethoven umire u Beču 1827. godine, a mnogi ljubitelji glazbe došli su mu na sprovod. Otad je njegova glazba još popularnija i izvodi se u koncertnim dvoranama diljem svijeta.